Pod Alpama se gradi megatunel koji će biti među najdužim na svijetu

Austrija, Italija i EU više od 15 godina grade bazni tunel Brener ispod Alpa, koji će biti dugačak 55 kilometara.

Između Austrije i Italije, ispod alpskog planinskog prijevoja Brener, odvija se jedan od ključnih infrastrukturnih projekata Evropske unije (EU) – izgradnja baznog tunela Brener, koji bi trebao zamijeniti dio postojeće željezničke pruge i time rasteretiti važan transportni koridor u Evropi.

Tunel, čija je izgradnja počela 2008. godine, povezaće austrijski Inzbruk i italijansku Fortecu. Biće dug 55 kilometara, što znači da će kada bude završen biti drugi ili treći po veličini željeznički tunel na svijetu. Ako uzmemo u obzir već postojeću obilaznicu oko Inzbruka, ova trasa od 64 kilometra bila bi najduži tunel na svijetu.

Trenutno je najduži i najdublji 57 kilometarski željeznički tunel Gotard ispod švajcarskih Alpa, a u Francuskoj je u izgradnji tunel Mont d’Ambin dužine 57,5 ​​kilometara, koji će biti dio željezničke veze između Liona i Turina u Italiji. Trebalo bi da bude završen 2032. godine, kao i tunel Brener, čija bi izgradnja u ovom slučaju trajala skoro četvrt vijeka.

Tunel Brener je zajednički projekat Italije, Austrije i EU. Potonji je uključen jer je tunel dio Scan-Med evropskog transportnog koridora, jednog od devet ključnih koridora u Transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T).

Konvoji kamiona u Alpama

Skandinavsko-mediteranski transportni koridor ili Scan-Med je najduži od ključnih TEN-T koridora, a njegova je svrha da poveže sjevernu Evropu sa južnom Evropom, od Helsinkija do Malte. Jedno od najvećih uskih grla na ovoj ruti trenutno je prijevoj Brener, koji je sa 1.370 metara nadmorske visine najniži prijevoj preko Istočnih Alpa.

Kroz prijevoj prolaze i autoput i željeznica, kroz koje protiče 30 posto sve robe na putu preko Alpa, podaci su logističke kompanije Cargo Partner. Od toga, 70 posto je drumski saobraćaj, što znači da godišnje prijevoj pređe 2,5 miliona kamiona. Problem postojeće željezničke pruge preko prijevoja je strma padina.

Oboje zajedno znače saobraćajne gužve, buku, nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i negativan uticaj na životnu sredinu, objašnjava austrijski logističar.

Zajednički projekat

Projekat baznog tunela Brener izvodi BBT SE, kompanija osnovana za ovu svrhu. Njeni partneri su Austrija i Italija, koje zajedno doprinose polovinom sredstava finansijskoj strukturi projekta. Tačnije, austrijski dio investicije pripada državnoj željezničkoj kompaniji ÖBB, a italijanski dio holding kompaniji Tunnel Ferroviario del Brennero (TFB).

Od 2016. godine doprinos projektu dala je i EU, koja je u početku dodala 50 posto sredstava za istraživanje i planiranje i 40 posto novca za izgradnju. Sada i polovinu doprinosi izgradnji. BBT SE aplicira na tendere za evropske fondove, kao i ostali projekti u okviru TEN-T mreže.

Do sada je EU, uključujući neke subvencije prije 2016. godine, doprinijela projektu sa oko 1,6 milijardi eura, navodi operater projekta.

Visoka cijena

Tunel, koji je dio željezničke pruge Minhen-Verona, sadržavaće dvije glavne cijevi, duž kojih će ići jednokolosiječna željeznička linija. Svakih tri stotine metara cijevi su povezane bočnim tunelima. Između dva i 12 metara ispod njih nalazi se manji istraživački tunel koji će služiti za odvodnju nakon otvaranja tunela.

Ukupna dužina podzemnog sistema je 230 kilometara, prema BBT SE.

Vrijednost cjelokupnog projekta procijenjena je na 10,5 milijardi eura. Od toga je 8,5 milijardi eura predviđeno za izgradnju tunela, uključujući i postavljanje kolosjeka. Još milijardu eura rezervi za rizik. Za oko 900 miliona eura se kaže da je monetarno prilagođavanje, odnosno za vjerovatno povećanje cijena zbog inflacije, na primjer.

Autor: Jan Artiček, Forbes Slovenija