Kompleksnost između nauke i filozofije: Povezanost u čast Edgara Morina

Danas je svijet ostao bez jednog od posljednjih velikih mislilaca. Odlaskom Edgara Morina ne završava se samo život jednog filozofa, završava se jedno poglavlje ljudske misli, era ljudi koji su imali hrabrosti da svijet posmatraju kao cjelinu.

U vremenu kada se znanje dijeli na uske oblasti, kada svako poznaje samo mali dio stvarnosti, Morin je podsjećao da nijedna istina ne postoji sama za sebe. Nauka bez filozofije postaje slijepa, a filozofija bez nauke ostaje bez temelja. Između njih postoji nevidljiva nit koja povezuje čovjeka sa svemirom, razum sa intuicijom i činjenice sa smislom.

Edgar Morin je vjerovao da je najveća greška modernog doba uvjerenje da se složeni problemi mogu riješiti jednostavnim odgovorima. Život nije zbir odvojenih dijelova. Civilizacija nije skup pojedinaca. Čovjek nije samo biologija, niti samo duh. Sve je povezano.

Njegovo „kompleksno mišljenje“ nije bilo teorija već poziv da se svijet posmatra drugačijim očima. Da razumijemo kako su ekologija, tehnologija, kultura, ekonomija i ljudska svijest dijelovi istog organizma. Da shvatimo da nijedna odluka nije izolovana i da svaka misao ostavlja trag u mreži života.

Morin je pripadao generaciji mislilaca koji nijesu tražili brze odgovore. Oni su postavljali velika pitanja. Pitali su šta znači biti čovjek. Kuda ide civilizacija. Da li napredak bez mudrosti vodi ka budućnosti ili ka ponoru.

Danas, kada algoritmi donose odluke, kada informacije putuju brže od misli, Morinova poruka djeluje važnije nego ikada:

„Moramo naučiti da povezujemo ono što smo naučili da razdvajamo.“

Možda je upravo u toj rečenici sadržano njegovo nasljeđe.

Jer svijet nije sat sastavljen od zupčanika. Svijet je živo tkivo odnosa. Zvijezde utiču na atome, atomi grade život, život stvara svijest, a svijest pokušava da razumije zvijezde iz kojih je nastala.

Smrt Edgara Morina nije samo odlazak jednog filozofa. To je podsjetnik da su nam potrebni ljudi koji prelaze granice između nauke i filozofije, između razuma i mašte, između onoga što znamo i onoga što tek treba da otkrijemo.

Možda je zato njegov odlazak toliko simboličan. Sa njim odlazi jedan od posljednjih čuvara ideje da se istina ne nalazi u podjelama, već u povezanosti.

A povezanost je, na kraju, ono što nas čini ljudima. Ona ista povezanost koju je Morin tražio cijelog života, između čovjeka, prirode, znanja i beskraja. Nije tražio jednostavan svijet. Tražio je svijet koji će imati hrabrosti da razumije svoju složenost.

I upravo zato će njegovo ime ostati među onima koji su nas naučili da mislimo šire od granica jednog vijeka.

Autor: Aleksandar Vujović