Čovjek koji je zamislio kompjuter skoro 100 godina prije nego što je nastao

Kada danas izgovorimo riječ kompjuter, pomislimo na laptop, mobilni telefon ili moćne računare koji upravljaju gotovo svim aspektima našeg života. Međutim, malo ko zna da riječ „computer“ prvobitno nije označavala mašinu, već čovjeka.

U 18. i prvoj polovini 19. vijeka, „kompjuteri“ su bili ljudi čiji je posao bio da satima, pa čak i danima, ručno izvode složene matematičke proračune. Izračunavali su astronomske tabele, putanje brodova, položaje zvijezda, topovske balističke putanje i mnoge druge vrijednosti od kojih su zavisili nauka, trgovina i pomorska navigacija.

A onda se pojavio čovjek koji je promijenio način razmišljanja.

Bio je to Charles Babbage, engleski matematičar i pronalazač, kojeg danas nazivamo ocem modernog računara.

Sredinom 19. vijeka osmislio je mašinu toliko naprednu da je više od jednog vijeka bila ispred svog vremena. Nazvao ju je Analitička mašina (Analytical Engine).

Iako potpuno mehanička, pokretana zupčanicima i osovinama, imala je gotovo sve osnovne dijelove koje danas posjeduje savremeni računar.

Babbage je zamislio da se sastoji od dva glavna dijela:

„Mill“ , dio koji bi obrađivao podatke, što bi danas odgovaralo procesoru (CPU).

„Store“ , dio za čuvanje podataka i rezultata, odnosno memorija računara.

Drugim riječima, još oko 1837. godine osmislio je procesor i memoriju, gotovo vijek prije pojave elektronskih računara.

Još fascinantnije je to što se njegovoj ideji pridružila matematičarka Ada Lovelace. Pišući uputstva za rad Analitičke mašine, razvila je ono što danas smatramo prvim računarskim programom, zbog čega je mnogi nazivaju prvom programerkom u istoriji.

Ada Lovelace otišla je korak dalje od samog Babbagea. Smatrala je da takva mašina jednog dana neće obrađivati samo brojeve, već će moći da stvara muziku, obrađuje simbole i izvršava različite zadatke prema unaprijed napisanim programima. U vrijeme kada nije postojala ni električna sijalica u širokoj upotrebi, takva ideja zvučala je gotovo kao naučna fantastika.

Nažalost, zbog ogromnih troškova izrade, tehničkih ograničenja i nedostatka podrške tadašnje vlasti, Babbageova Analitička mašina nikada nije završena za njegovog života.

Tek više od jednog vijeka kasnije svijet je shvatio koliko je njegova vizija bila dalekovidna. Današnji računari u svojoj osnovi i dalje slijede isti princip koji je Charles Babbage zamislio prije gotovo 190 godina.

Autor: Aleksandar Vujović