Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine evropski poljoprivrednici suočavaju se sa niskim cijenama pšenice, a što je dovelo da masovnih protesta. Odgovornost za krizu prvenstveno snosi Moskva koja ju je pokrenula masovnom proizvodnjom i izvozom.
Poljoprivrednici širom Evrope izašli su ove godine na ulice, uvjereni da su za njihove nevolje krive jeftine ukrajinske žitarice, koje se prelijevaju preko granice.
Masovni protesti primorali su vlade EU od Varšave do Pariza da naprave ogromne ustupke poljoprivrednicima, a političke veze Kijeva sa zapadnim saveznicima su postale najslabije od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Odgovornost Moskve
Putin zadovoljno trlja ruke. On je čovjek koji je odgovoran za krizu, piše Politico.
Glavni razlog zašto poljoprivrednici iz EU ove godine ne mogu da prodaju sopstvenu robu nema nikakve veze sa Ukrajinom i njenim ogromnim poljoprivrednim sektorom.
Umjesto toga, odgovorna je Rusija. Njena rekordna poljoprivredna proizvodnja i izvoz doveli su cijene usjeva do tačke u kojoj farmeri stradaju svuda.
Apsolutno je slučaj da Rusija koristi svoj izvoz hrane, posebno izvoz pšenice, kao oblik meke moći”, rekla je Caitlin Welsh, direktorica Globalnog programa za sigurnost hrane i vode u Centru za strateške i međunarodne studije i koautorica nedavnog dokumenta o rastućoj dominaciji Rusije na globalnim poljoprivrednim tržištima na račun Ukrajine.
Uz izuzetno povoljno vrijeme, Rusija je u posljednje dvije godine uzgojila neviđene količine pšenice i jeftino je prodala na svjetskom tržištu.
To je preokrenulo bum cijena žitarica i spustilo ih na predratne nivoe koji su neekonomični za poljoprivrednike u zemljama poput Poljske. Oni su odgovorili tako što su početkom ove godine blokirali granicu sa Ukrajinom, okrivljujući svog istočnog susjeda za niske cijene.
To se desilo uprkos činjenici da je vlada u Varšavi prošle godine jednostrano zabranila uvoz žitarica iz Ukrajine. Ovo je bio odgovor na preopterećenje snabdijevanja koje je uslijedilo nakon početka ruske agresije u februaru 2022. i blokade glavnog ukrajinskog izvoznog puta na svjetska tržišta preko Crnog mora.
Nakon što je Rusija u julu prošle godine ukinula inicijativu koju su posredovale UN za obnavljanje mogućnosti Ukrajine da izvozi proizvode preko Crnog mora, Kijev je uspio uspostaviti vlastiti sigurni izvozni koridor, skinuvši najveći dio pritiska sa kopnenih izvoznih ruta preko teritorije EU.
Protesti poljoprivrednika
Protesti su zaprijetili krhkoj koalicionoj vladi Poljske, prisiljavajući premijera Donalda Tuska da pokuša uvjeriti druge prijestolnice EU u potrebu da se ograniči uvoz ukrajinskog žita u blok. Nedavno je dobio podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je također pod pritiskom farmera.
Uz svu pažnju na ukrajinski uvoz, nekoliko zemalja EU nastavilo je da koristi jeftine ruske proizvode. Španija, Italija i Francuska su redovni kupci ruskog žita.
Na poziv Poljske, Latvije, Litvanije i drugih istočnih zemalja EU, Evropska komisija je spremna da ponovo uvede carine na uvoz iz Rusije, što bi efektivno udvostručilo njihovu cijenu i slomilo potražnju.
Postoji li rješenje?
Međutim, tržišni analitičari vide ovaj potez više kao smetnju nego kao pravo rješenje za tešku ekonomsku situaciju s kojom se suočavaju evropski poljoprivrednici, s obzirom na relativno nizak udio na tržištu EU koji čini uvoz.
Umjesto prepirke oko utjecaja ukrajinskog ili ruskog uvoza na poljoprivrednike, zemljama EU bi bilo bolje da pomognu Ukrajini da izvozi vlastite poljoprivredne proizvode kako bi spriječile rusku globalnu dominaciju, posebno u zemljama s nižim prihodima, kažu analitičari. Kijev se s tim slaže.
“Moramo ozbiljno da shvatimo koncept da Ukrajinu treba vratiti na svoja tradicionalna tržišta u trećim zemljama kako bi pritisnuli Rusiju”, rekao je najviši trgovinski zvaničnik zemlje Taras Kačka.
“Ovo je apsolutno jasno i mi to već radimo”, dodao je.
Usred političkih previranja u EU, Rusija je u velikoj mjeri uspjela da skrene pažnju sa sebe, preusmjeravajući svoj ogromni izvoz pšenice u druge regije svijeta, gdje je nastojala održati geopolitički utjecaj.
Tokom protekle godine, Moskva je poslala stotine hiljada tona besplatnog žita u zemlje u Africi i Aziji, zadužujući tamošnje autoritarne režime i pomažući im u suzbijanju građanskih nemira.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je potpisao unosne ugovore s Brazilom, Meksikom i drugim latinoameričkim zemljama čije su vlastite žetve desetkovane ekstremnim vremenskim prilikama.
Za razliku od drugih velikih izvoznika žitarica, Moskva ne igra po pravilima, tako da postoje dugoročni rizici ove rastuće zavisnosti od ruske robe, kaže Joseph Siegle, direktor istraživanja u Afričkom centru za strateške studije, sa sjedištem u Washingtonu.
“Rusija izvozi samo dva proizvoda u Afriku: žitarice i oružje. Afričke zemlje postaju ključne za Moskvu zbog njene rastuće međunarodne izolacije”, rekao je on.
Smatra da bi te zemlje, s obzirom na rusku nepredvidljivost, trebale nastojati da diverzifikuju svoje izvore.
“Rusija to želi spriječiti”, zaključio je Siegle.
KLIX
