Teško je povjerovati da je rupa u Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, koja se odnosi na naplatu poreza na kapitalnu dobit, bila slučajnost. Država je godinama gubila milione, kazao je u intervjuu “Vijestima” državni sekretar u Ministarstvu finansija dr Ilija Vukčević.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica se uvodi mogućnost da Uprava prihoda i carina (UPC) može da izvrši procjenu vrijednosti kupoprodaje udjela u preduzećima, te utvrdi stvarnu vrijednost u cilju naplate poreza na kapitalnu dobit. Možete li pojasniti primjenu ove odredbe?
Riječ je o normi koja ima za cilj sprečavanje zloupotreba kada se ugovorom o kupoprodaji udjela cijena definiše ispod stvarne, te na taj način izbjegne ili umanji plaćanje poreza na kapitalnu dobit. Ova vrsta antievazione norme je prisutna i u slučaju plaćanja drugih poreskih oblika. Kada kupujete motorno vozilo, nadležni organ ima pravo da zanemari cijenu iz ugovora, ili kada je riječ o porezu na promet nepokretnosti nadležni organ putem vještaka utvrđuje tržišnu vrijednost nepokretnosti.
Štaviše, u istom Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica kod kapitalnog dobitka ostvarenog prodajom nepokretnosti nadležni organ ima pravo da preispita cijenu iskazanu u ugovoru. Drugim riječima, isključivo kada je riječ o kupoprodaji udjela i hartija od vrijednosti nije postojalo ovo ovlašćenje poreskog organa, pa je teško povjerovati da je ova rupa u zakonu slučajnost.
Da li će UPC kontrolisati sve ugovore o prodaji udjela koji se podnose preko Centralnog registra?
Norme se ne pišu za određena privredna društva već za sve adresate koji se mogu naći u zakonskom opisu poreskog činjeničnog stanja. Stoga, UPC ima mogućnost da izvrši kontrolu svih prenosa udjela u proteklih pet godina. Podatke može dobiti od Centralnog registra privrednih društava kada je riječ o udjelima, a Centralnog klirinškog depozitarnog društva u pogledu hartija od vrijednosti.
Kako se utvrđuje stvarna vrijednost udjela?
Kao i kod prodaje nepokretnosti na osnovu Zakona o poreskoj administraciji nadležni organ će angažovati stručno lice ili vještaka da izvrši procjenu.
Ukoliko se utvrdi razlika između prodajne i stvarne cijene ko plaća porez na kapitalnu dobit, te da li može biti krivičnog djela ukoliko je neko plaćao značajno nižu vrijednost?
Obaveznik poreza na kapitalnu dobit je prodavac nepokretnosti, udjela ili hartija od vrijednosti. Što se tiče eventualne krivične odgovornosti, ona se cijeni shodno činjenicama svakog pojedinačnog slučaja od strane nadležnog tužilaštva.







Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.