Rezultati popisa poljoprivrede iz prošle godine, koje je objavio Monstat, pokazuju značajan i zabrinjavajući pad broja poljoprivrednih gazdinstava i stočnog fonda u odnosu na 2010. godinu.
Prema konačnim rezultatima popisa poljoprivrede u 2024. godini ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori je 26.711. Prema podacima Monstata poljoprivredna gazdinstva u 2024. godini koristila su 248.279 hektara poljoprivrednog zemljišta. Crnogorski statističari zabilježili su da je ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio 68.600, ovaca 167.344, koza 28.184, svinja 52.272 i živine 1.361.403. Ukupan broj radne snage koja je radila na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 54.753 lica.
Poređenje
Kada se ovi podaci uporede sa podacima iz popisa od 2010. godine vidi se da je broj poljoprivrednih gazdinstava za 14 godina smanjen za 12.087, odnosno za 31,2 odsto, dok je ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište povećano za 29,11 hektara, odnosno za 13,3 odsto.
Za 14 godina broj goveda smanjen je za 11.534, odnosno za 14,4 odsto, broj ovaca smanjen je za čak 60.874, odnosno za 26,7 odsto, dok je broj koza smanjen za 6.179, odnosno 18 odsto. Registrovano je povećanje broja svinja za 21,7 odsto i značajno povećanje broja živine od 125,5 posto.
Prosječna starost nosilaca domaćinstava je 59 godina, a ukupno ih je 26.618.
To je, kako je Pobjedi kazao predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, zabrinjavajuće imajući u vidu značajan pad stočnog fonda u odnosu na popis 2010. godine. Ocjenjuje da ovi podaci nijesu izolovani, već da održavaju širu sliku opadanja interesa za stočarsku proizvodnju u Crnoj Gori.
– Pad stočnog fonda direktno je povezan s kontinuiranim smanjenjem broja aktivnih poljoprivrednih gazdinstava, što je rezultat više faktora – nepovoljnih ekonomskih uslova za stočare, visokih troškova proizvodnje, niske otkupne cijene, neuređenog tržišta i nedostatka dugoročnih razvojnih politika koje bi motivisale poljoprivrednike da ostanu u ovom sektoru – kazao je Miličić.
Za predsjednika Unije stočara Milka Živkovića ovo su takođe zabrinjavajući, ali ne i iznenađujući podaci.
– To je očekivano imajući u vidu jedan, blago rečeno, neodgovoran odnos države prema poljoprivredi koji traje već jako dugo. Ukoliko se ubrzo nešto konkretno ne preduzme, za očekivati je da ovaj pad bude još i veći, jer moramo biti svjesni da je od registrovanog broja gazdinstava, značajan procenat staračkih domaćinstava sa izuzetno malim obimom proizvodnje od kojih se ne može očekivati ni ozbiljna ni dugoročna proizvodnja – upozorava Živković.
Demografska struktura
Ono što, prema riječima Miličića, posebno zabrinjava jeste demografska struktura u ruralnim područjima, imajući u vidu da prosječna starosna dob nosilaca poljoprivrednih gazdinstava u mnogim crnogorskim selima prelazi 60 godina.
– Istovremeno, mladi napuštaju sela zbog nedostatka osnovne infrastrukture, obrazovnih i zdravstvenih usluga, kao i zato što ne vide ekonomsku isplativost poljoprivrede. Ovaj trend dodatno ubrzava pad stočnog fonda i dovodi u pitanje dugoročnu održivost proizvodnje hrane u Crnoj Gori – smatra Miličić.
Dodaje da smanjenje stočnog fonda nosi i šire posljedice, jer dovodi do smanjenja domaće proizvodnje mesa i mlijeka i ostalih poljoprivrednih proizvoda, povećava zavisnost od uvoza i slabi prehrambeni suverenitet države. Pored toga, kako ocjenjuje Miličić, napuštanje stočarstva negativno utiče na korišćenje poljoprivrednog zemljišta, očuvanje pašnjaka i biodiverziteta, što ima ekološke, ali i socio-ekonomske posljedice.
– Zbog svega navedenog, neophodna je hitna i sveobuhvatna strategija za revitalizaciju stočarstva, koja bi uključila bolju organizaciju tržišta, podsticaje za mlade poljoprivrednike, ulaganje u infrastrukturu u ruralnim područjima, kao i promociju domaćih proizvoda. Samo tako možemo zaustaviti dalje smanjenje stočnog fonda i očuvati vitalnost naših sela – smatra Miličić.
Pobjeda
