Vučinić: Spomenik Račiću novi doprinos provociranju Hrvatske

Nakon nespretnih izjava oko Školskog broda „Jadran“, spomen-ploče u Morinju, naziva bazena u Kotoru, pa i granica sa Hrvatskom, informacija o mogućem postavljanju spomenika Puniši Račiću novi je negativan doprinos nepotrebno provokativnom stavu Crne Gore prema Hrvatskoj.

Ovo je za Pobjedu kazao Boro Vučinić, koji je od 2016. do 2020. godine bio ambasador naše zemlje u Zagrebu.

Saznanja da bi u selu Slatina kod Andrijevice mogao da osvane spomenik osuđenom atentatoru Puniši Račiću juče je, tokom sjednice Odbora za evropske integracije, iznio poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović. Za glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, koji je na Odboru obrazlagao izvještaj o evrointegracijama iz prve polovine godine, to je bila potpuna nepoznanica.

– Ponešto znam o zakonodavnom okviru koji se odnosi na to, a koji je izuzetno jasan. Vjerujem i da je Ministarstvo kulture pokazalo da ima jednu determinisanost da se o njih ne ogriješi kada su u pitanju razni pokušaji u ovoj oblasti – odgovorio je on.

Vuksanović je precizirao da se informacija već izvjesno vrijeme distribuira putem društvenih mreža, uz napomenu da je iznosi „da ne bude da nijesmo znali i da smo iznenađeni“.

– To bi bilo loše za Crnu Goru, jer bi dodatno problematizovalo odnose sa Hrvatskom. Za mene je to i civilizacijsko pitanje koje ima svoje dalje manifestacije – dodao je Vuksanović.

On je ukazao kako se u Crnoj Gori „puno toga prije zna po društvenim mrežama i medijima, nego što dođe do onih do kojih treba doći“.

– Želio sam podsjetiti javnost i iskazati zabrinutost i nadu da će reakcija institucija biti mnogo bolja nego u nekim prethodnim slučajevima – zaključio je on.

Ovakav stav Vuksanovića oslanja se, između ostalog, i na činjenicu da se spomenik Pavlu Đurišiću, osuđenom ratnom zločincu i vođi četnika u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata, već mjesec i po nalazi u konaku Manastira Đurđevi stupovi kod Berana, te da država i dalje ne pokušava da se izjasni je li tako nešto u skladu sa zakonom.

Poput pomenutog kipa Đurišića, koji je u beransko selo Gornje Zaostro trebalo prvi put da bude nezakonito postavljen još 2003. godine, u vrijeme Državne zajednice Srbije i Crne Gore, pa su ranije vlasti u par navrata rušile već napravljeni postament, sličnu sudbinu imao je i spomenik Račića koji bi mogao biti ponovo podignut.

Naime, spomenik je prvi put otkriven na Dan državnosti, 13. jula 2017. godine, u dvorištu njegove porodične kuće u selu Slatina. Zvanično, podigli su ga Udruženje bratstva Račića i Slatine, ali bez saglasnosti nadležnih organa. Očekivano, podizanje spomenika izazvalo je i oštre reakcije zvanične Hrvatske, koja je tada uputila protestnu notu Crnoj Gori. Spomenik je uklonjen nakon pet dana, pošto je Uprava za inspekcijske poslove to naložila. Prema dostupnim informacijama, zbog ovog prestupa odgovorna lice M. D., koje je potpisao Sporazumno rješenje o priznanju krivice sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Beranama, kažnjeno je šest mjeseci zatvora, odnosno uslovno na dvije godine.

Nakon svega što je uticalo na „promjene raspoloženja“ zvaničnog Zagreba prema Podgorici, uključujući i pominjanje dvije milijarde odštete od vojne sukcesije, postavlja se pitanje zbog čega se baš sada pojavljuje informacija o mogućem vraćanju spomenika Račiću.

Boro Vučinić, koji je 2017. godine kao ambasador primio protestnu notu Hrvatske zbog istog spomen-obilježja, za Pobjedu podsjeća na taj događaj.

Kako je precizirao, Crna Gora je tada reagovala na „vrlo ozbiljan način“, zbog čega je spomenik uklonjen u kratkom roku.

– Sa hrvatske strane je to doživljeno kao krajnje pozitivan gest, koji je značio korak dalje u dobrim odnosima koje smo, inače, imali u tom periodu sa susjednom Hrvatskom – istakao je on.

Pobjeda