odaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u vezi sa povećanjem indeksa svjetskih cijena hrane za 2,5 odsto u odnosu na avgust prošle godine, upozorenje su na rast pritisaka na međunarodnom tržištu hrane koje već sada ozbiljno sagledavamo, posebno iz perspektive države sa izraženom uvoznom zavisnošću kakva je Crna Gora – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
Prema posljednjim podacima FAO, indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je iznosio 133,3 poena, što je povećanje od 1,9 odsto u odnosu na jul, odnosno 2,5 odsto u odnosu na avgust prošle godine. Rast je, kako dodaju, zabilježen kod svih pet grupa proizvoda koje indeks obuhvata, žitarica, ulja, mesa, mliječnih proizvoda i šećera, uz značajne razlike između pojedinih grupa.
– Međutim, važno je objasniti da FAO indeks prati međunarodne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, a ne cijene kompletne potrošačke korpe u prodavnicama. Njegovo povećanje ne prenosi se automatski, istovremeno i u istom procentu na maloprodajne cijene u Crnoj Gori. Obim tog prenosa zavisi od nabavnih ugovora, postojećih zaliha, zemlje porijekla robe, troškova transporta, energije i prerade, kao i uslova konkurencije na domaćem tržištu – objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
U resoru Vladimira Jokovića su, kako kažu, svjesni da se zaštita od rasta cijena ne može prepustiti isključivo građanima i njihovoj sposobnosti da prilagođavaju kupovinu.
– To zahtijeva kombinaciju stabilnog snabdijevanja, djelotvornu konkurenciju i podršku domaćoj proizvodnji, kao i ciljane pomoći domaćinstvima koja najveći dio prihoda izdvajaju za hranu. Kratkoročno je važno obezbijediti različite izvore nabavke, transparentnost cijena i sprečavanje nezakonitih tržišnih praksi. Ministarstvo tome doprinosi kroz unapređenje regulatornog okvira za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i uspostavljanje sistema za praćenje tržišta, uz saradnju sa institucijama nadležnim za trgovinu, zaštitu konkurencije i inspekcijski nadzor – navode iz Ministarstva.
Naglašavaju da je povećanje domaće ponude u sektorima u kojima imamo proizvodne mogućnosti najvažniji doprinos poljoprivrednoj politici. Dodaju da zato podržavaju unapređenje produktivnosti gazdinstava, pouzdaniji otkup, povezivanje proizvođača sa trgovinom i turizmom i smanjenje gubitaka tokom skladištenja i distribucije. Za to je, kako navode iz Ministarstva, važan i rad savjetodavnih službi, posebno u kontekstu edukacije u vezi sa racionalnijim korišćenjem vode, đubriva i energije, prilagođavanja proizvodnje klimatskim uslovima i primjene rješenja koja mogu smanjiti troškove i gubitke.
Mjere
Na pitanje Pobjede da li preduzimaju određene mjere kako bi se prevenirao značajniji rast cijena u Crnoj Gori, iz Ministarstva poljoprivrede navode da rade na uspostavljanju sistema za praćenje tržišta poljoprivrednih proizvoda, sa posebnim naglaskom na redovno prikupljanje, provjeru i analizu podataka o cijenama.
– U okviru pripreme informacionog sistema definisane su njegove ključne funkcionalnosti, koje obuhvataju elektronsko dostavljanje podataka, provjeru njihove potpunosti i ispravnosti, objedinjavanje i obradu, kao i izradu izvještaja, grafikona i analiza. Predviđeno je i praćenje dostavljanja podataka u propisanim rokovima, slanje podsjetnika i vraćanje podataka na dopunu ili ispravku – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Cilj tih aktivnosti je, kako dodaju, da dođu do pravovremenih i pouzdanih informacija kako bi mogli ranije prepoznati promjene na tržištu i kvalitetnije pripremiti mjere poljoprivredne politike. Paralelno rade na unapređenju razmjene podataka sa drugim institucijama, uključujući podatke o uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
– Povezivanje informacija o domaćim cijenama sa podacima o količinama, vrijednosti i porijeklu uvoza omogućiće potpunije sagledavanje tržišnih kretanja i izloženosti Crne Gore promjenama na međunarodnom tržištu – kazali su iz Ministarstva.
Podrška
Iz Ministarstva poljoprivrede ukazuju da osnovu podrške poljoprivredi čine agrobudžet, pretpristupna podrška kroz IPARD i drugi međunarodni programi, kojima se podržavaju proizvodnja i ulaganja u gazdinstva i preradu.
POBJEDA







Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.