Slučaj “Telekom”: Viši sud sprema pozive za Đukanovića i ekipu

Viši sud u Podgorici čeka od Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) adrese osoba čije je saslušanje predloženo u slučaju “Telekom”, dok iz Kancelarije na čijem je čelu Bojana Ćirović tvrde da te podatke još nijesu dobili od Ministarstva unutrušnjih poslova (MUP).

Na saslušanje bi, proizlazi iz odgovora koje su “Vijesti” dobile od institucija, mogli biti pozvani bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, ali i više drugih osoba koje je krivičnom prijavom iz 2019. obuhvatila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Ta organizacija je u prijavi sumnjičila Đukanoviće i više drugih osoba za zloupotrebu položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije nekada uspješne državne telekomunikacione kompanije “Telekom”.

“Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dana 13. 8. 2026. godine, precizirao je predlog za preduzimanje određenih dokaznih radnji, a kojim je između ostalog predloženo saslušanje više lica, čija imena ovim putem (zbog zaštite interesa postupka) nećemo navoditi. Međutim, u navedenom predlogu, nijesu navedeni bliži podaci, odnosno adrese lica čije je saslušanje predloženo, a zbog čega je ovaj sud dopisom od 14. 8. 2026. godine (koje je Zaštitniku dostavljeno 24. 8. 2026), tražio dostavljanje njihovih adresa. Po navedenom dopisu, Zašitnik imovinsko-pravnih interesa još uvijek nije postupio”, odgovoreno je “Vijestima” iz podgoričkog Višeg suda.

Iz kancelarije Zaštitnika redakciji je potvrđeno da im je Viši sud zatražio da dostave adresu za osobe koje su predložili za saslušanje istražnom sudiji:

“U pitanju su lica koja su obuhvaćena rješenjem o odbacivanju krivične prijave podnesene od strane NVO MANS u vezi sa aferom ‘Telekom’. Takođe, Zaštitnik je zatražio adrese tih lica od MUP-a, a do danas MUP nije odgovorio”, precizirano je u odgovorima iz te institucije.

Prema tom ranijem predlogu Ćirović, sudija za istragu bi, pored dvoje Đukanovića, trebalo da sasluša i bivšeg predstavnika “Telekoma” Olega Obradovića, “Eurofonda” Veselina Barovića, preduzeća “Monte Adria” Damjana Hoste i “Mađar Telekoma” Tomaša Morvaia.

Državna kompanija Crnogorski Telekom je prodata 2005. godine “Mađar telekomu” za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara. U martu 2014. godine, ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zvanično je potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma. U aprilu 2015. godine, tužilaštvo je dobilo dokumentaciju iz SAD. Od te 2015. godine, pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod te dokumentacije…

Krivičnu prijavu MANS-a specijalni tužioci su u radu imali sedam godina, ali su u ljeto prošle godine utvrdili da je nastupila apsolutna zastara, što je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo, postupajući po žalbama MANS-a i države, u septembru 2025.

Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio predlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Ćirović je od istražnog sudije u oktobru tražila da Mila Đukanovića, pored ostalog, pita o njegovom postupanju kao premijera tokom pripremanja tenderskog postupka prodaje akcijskog kapitala Telekoma, odluci o prihvatanju ponude Mađar Telekoma, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, ali i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera… Predložila je da sudija Anu Đukanović pita o postojanju ugovora s firmom Sigma Inter Corp, SAD, za pružanje konsultantskih usluga, izvještajima o pruženim uslugama… Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u maju je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri predlog Ćirović i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg Crnogorskog telekoma, naglašavajući da nije nastupila apsolutna zastara za krivično djelo primanje mita.

Iako je javnost očekivala da će se, nakon takvog stava, tužioci ponovo uključiti u slučaj, Vrhovno državno tužilaštvo je Vrhovnom sudu podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda. Vrhovni sud je odbio taj zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva.

Vijesti