Piše: Bojan Obrenić
Crna Gora ovog ljeta zabilježiće rekordne prihode od turizma, ali oni nijesu rezultat samo dobre posjete i dobre strategije, već prvenstveno posljedica inflacije – najviše u regionu. Godišnja inflacija iznosi 4,7 odsto, što je duplo više nego u zemljama Eurozone, pa će rekordna zarada od preko 1,5 milijardi eura biti plaćena – na teret turista i građana.
Sezonu je obilježila julaska rupa, ali i sjajna postsezona krajem avgusta i početkom septembra. Turisti se kraće zadržavaju, broj noćenja opada, a cijene su nerijetko paprene i nesrazmjerne kvalitetu usluge.
Primjer za to su porcija pomfrita na plaži Trsteno od osam eura ili koka-kola od pet eura na mnogim crnogorskim plažama.
Statistika i najave
Treba biti iskren i reći da je Vlada i Ministarstvo turizma dobro upravljalo turizmom uprkos brojnim teškoćama i što ne reći opstrukcijama.
Prema podacima MONSTAT-a, tokom prvih sedam mjeseci u svim vidovima smještaja registrovano je 1.500.795 turista, što je 4,28% više nego lani. U poređenju s rekordnom 2019. godinom, broj turista porastao je za 14,17%, a noćenja za 16,58%. Posebno se bilježi rast dolazaka sa udaljenih tržišta: iz Kine 49,42%, Azerbejdžana 77,97% i Izraela 47,10%.
UN Barometar Svjetske turističke organizacije Crnu Goru je u prvom kvartalu 2025. rangirao na šesto mjesto u svijetu po rastu prihoda od turizma u odnosu na 2019, sa skokom od čak 87%. Kada je riječ o potrošnji turista, naša zemlja je deveta globalno.
I Aerodromi Crne Gore potvrđuju trend: rast prometa aviona od 5%, a putnika od 8% u odnosu na prošlu godinu, odnosno 16% više nego 2019. godine.
Na granicama je od januara do jula zabilježeno skoro šest miliona ulazaka putnika, dok je na moru registrovano 556.901 dolazak, što je rast od 16,76%. Nacionalni parkovi zabilježili su 30,45% više posjetilaca, što jasno pokazuje da se turisti sve više okreću i planinskim i prirodnim atrakcijama.
Međunarodna saradnja i vidljivost
Crna Gora je prvi put predsjedavala Komisijom za Evropu UN Svjetske turističke organizacije, a potpisani su i brojni sporazumi i memorandumi sa Bugarskom, UNIDO, Grčkom i Slovenijom. Naša destinacija je predstavljena na BBC-ju, Bloombergu, Euronews-u i drugim globalnim medijima, čime se šalje poruka da je Crna Gora sve više prisutna na svjetskoj turističkoj mapi.
Vizna politika i avio-dostupnost
Kako bi se olakšao dolazak gostiju, Vlada je uvela privremeni bezvizni režim za Jermeniju, Kazahstan, Egipat, Uzbekistan i rezidente UAE – od 1. marta do 1. novembra. Avio mreža dodatno je proširena – iz Tivta je ove sezone letjelo 50 linija, a iz Podgorice 45. Noviteti su Baku, Madrid, Prag, Tbilisi i Barselona.
Investicije i održivost
U cilju jačanja zimskog turizma, izdvojeno je 182 hiljade eura za vještačko osnježavanje na Savinom kuku, kao i 300 hiljada eura podsticaja za razvoj skijališta. Projekti digitalizacije i energetske efikasnosti, vrijedni više miliona eura, pokazuju da država pokušava da prati trendove održivog turizma.
Rekord uz gorak ukus
Iako su brojke impresivne, ostaje pitanje – da li je Crna Gora došla do rekorda zahvaljujući većoj potrošnji turista, ili zahvaljujući inflaciji? Zvanične brojke potvrđuju rast, ali stvarnost na terenu govori da je dobar dio tog rasta rezultat preskupih cijena.
Turisti odlaze ranije, a građani, koji dijele plaže i kafane s njima, sve teže podnose „rekordne“ sezone. Jer, rekord nije uvijek mjera uspjeha – ponekad je to samo ogledalo inflacije.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.