Poslodavci traže povećanje radne sedmice za pet sati, ali bez povećanja plata

Neki od najvećih industrijskih poslodavaca u Njemačkoj sve otvorenije zagovaraju povratak na 40-satnu radnu sedmicu bez dodatnog povećanja sedmičnih primanja, dok se tamošnja proizvodnja suočava s padom, rastom troškova rada i sve snažnijom konkurencijom iz inozemstva.

Među kompanijama čiji čelnici podržavaju duže radno vrijeme su Mercedes-Benz i Stihl. Njihovi predstavnici smatraju da visoki troškovi rada ozbiljno ugrožavaju konkurentnost njemačke industrije.

„Rad je ovdje, prema međunarodnim standardima, postao preskup“, kazao je ranije Martin Brudermüller, predsjednik Nadzornog odbora kompanije Mercedes-Benz Group.

On je poručio da bi Njemačka trebala „ozbiljno razmotriti povratak na 40-satnu radnu sedmicu“.

Visoki troškovi rada sve veći problem

Trošak rada u njemačkoj proizvodnoj industriji iznosi oko 49,50 eura po satu, što je 47 posto više od prosjeka Evropske unije, koji iznosi 33,70 eura.

Poređenja radi, trošak rada u Mađarskoj iznosi oko 15,60 eura po satu.

Njemački radnici i dalje ostvaruju veću produktivnost od radnika u pojedinim istočnoevropskim zemljama, ali su jedinični troškovi rada značajno porasli od 2023. godine.

Prelazak sa 35-satne na 40-satnu radnu sedmicu, bez povećanja sedmičnih plata, značio bi oko 14 posto više radnog vremena, dok bi ukupni sedmični trošak plata za poslodavce ostao isti.

Martin Werding, član njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka, smatra da rasprava više nije samo pitanje simbolike, jer se proizvođači sve teže nose s visokim troškovima.

„Dosadašnji izazovi postali su toliko veliki da ova fleksibilnost više nije dovoljna“, kazao je Werding.

Industrijska proizvodnja u padu

Zahtjevi za dužim radnim vremenom dolaze u trenutku kada se njemačka industrija suočava s jednom od najtežih kriza posljednjih decenija.

Industrijska proizvodnja pala je za više od 15 posto u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2017. godine.

Njemačke proizvođače pogodili su visoki troškovi energije, sve snažnija konkurencija kineskih kompanija, američke carine, ali i skupa tranzicija prema proizvodnji električnih vozila.

Njemačka je ranije uspijevala kompenzirati visoke troškove rada prednostima poput političke stabilnosti, razvijene infrastrukture, kvalificirane radne snage i snažne koncentracije industrijskih kompanija.

KLIX