Ministarstvo finansija do kraja ove godine bi trebalo da emituje obveznice na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 50 miliona eura s rokom dospjeća od dvije do tri godine.
Cilj emitovanja domaćih obveznica bio bi da njihovi kupci dobiju godišnje prinose veće nego što im banke sada daju kamatu na štednju, a država bi se na ovaj način zadužila po znatno nižim kamatnim stopama u odnosu na međunarodno tržište.
Važećim budžetom Vlada ima mogućnost da se zaduži još 500 miliona eura, a dio ovog novca bi prikupila četvrtom po redu emisijom na domaćem tržištu.
Podatak o 50 miliona eura je naveden u nacrtu Fiskalne strategije koju je prošle sedmice predstavila Vlada i stavila na javnu raspravu. Na presu je saopšteno da bi kamata mogla ići i do četiri odsto što je duplo više nego što sada nude komercijalne banke.
Ministar finansija Novica Vuković je tada najavio emisiju obveznica na domaćem tržištu.
“Važno je da domaće tržište doživi svoj razvoj. Negdje je procjena da se od 300 do pola milijarde likvidnih sredstava nalazi blokirano na crnogorskom bankarskom tržištu. Pasivne kamatne stope koje nisu imale svoje pomjeranje, a imamo aktivne kamatne stope koje nijesu doživjele svoju silaznu putanju”, rekao je Vuković, koji je najavio edukativnu kampanju za stanovništvo.
On je kazao da bi tako brzo stvorili ambijent koji bi bio jedan od izvora finansiranja i koji bi po državu bio jeftiniji nego na stranom tržištu, a građanima bi davao veći prinos nego onaj koji imaju kroz zarobljeni kapital u bankama.
Prema posljednjim podacima Centralne banke (CBCG) prosječna ponderisana efektivna pasivna kamatna stopa iznosila je 0,23 odsto u maju ove godine i niža je za 0,09 procentnih poena u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec niža za 0,03 procentna poena. Na depozite po viđenju na kraju maja ona je bila 0,01 odsto, a na depozite oročene na period od tri do pet godina 1,24 odsto.
Direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović ”Vijestima” je kazao da ulaganje u kupovinu državnih obveznica može biti neka investiciona alternativa u odnosu na štednju u bankama i da trenutni prinosi koje klijenti mogu ostvariti ulaganjem u državne obveznice su veći u odnosu na kamate na štednju koje nude banke u Crnoj Gori. On je poručio da potencijalna emisija domaćih državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura neće imati neki posebni efekat na bankarski sistem u kome su depoziti na kraju juna ove godine bili oko 5,4 milijarde eura.
Izvršna direktorica Montenegroberze Milena Vučinić “Vijestima” je kazala da ta institucija ima tehničke i kadrovske potencijale da sprovede taj postupak, kao i da bi to donijelo niz prednosti državi, investitorima i tržištu kapitala.
Potencijalna emisija obveznica je bila i tema sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost.
“Savjet je ocijenio ovu inicijativu pozitivnom, posebno u kontekstu razvoja domaćeg tržišta kapitala i stimulisanja štednje stanovništva”, saopšteno je nakon sjednice Savjeta koja je bila prekjuče.
Tri uspješne emisije – 263 miliona
U nacrtu Fiskalne strategije se navodi da razvoj domaćeg tržišta hartija od vrijednosti kroz novi finansijski instrument će omogućiti diverzifikaciju dužničkog portfelja, s jedne strane, kao i smanjenje zavisnosti od spoljnih izvora finansiranja, s druge strane.
“Sama činjenica da postoji visok nivo depozita kod domaćih banaka, uz nisku kamatnu stopu, otvara mogućnost za preusmjeravanje novčanih tokova iz banaka u državni budžet i to putem emitovanja retail obveznica. Ministarstvo finansija priprema analizu o mogućnosti emitovanja retail obveznica za stanovništvo (fizička lica), u 2024. godini, u iznosu do 50 miliona eura, s rokom dospijeća od dvije do tri godine. Emisijom retail obveznica, država bi omogućila građanima da plasiraju višak novčanih sredstava po povoljnijim uslovima, nego što je to slučaj kod komercijalnih banaka. S obzirom na visoku likvidnost komercijalnih banaka, navedeni proizvod ne bi ugrozio istu”, piše u dokumentu.
Vijesti







Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.