Zbog natprosječno tople zime Evropa ne osjeća jak udarac energetske krize, štoviše loše prognoze za gospodarstvo pretvaraju se u povoljne, a predviđa se i nastavak blage zime, piše The Economist.
Posjetitelji Varšave u ovo doba godine obično ne uživaju u temperaturama koje se približavaju 20 stupnjeva. U januaru u Bilbau obično prevladava mraz, a ne tropska klima i kratki rukavi.
No, ova zima po svemu je neobična. Diljem Evrope obaraju se temperaturni rekordi, a cijene energenata padaju: cijena prirodnog plina na glavnom kontinentalnom čvorištu TTF u Nizozemskoj pala je na razine koje su posljednji put viđene prije rata u Ukrajini.
Topla jesen odgodila je sezonu grijanja omogućivši punjenje skladišta do vrha, a topla zima omogućila je nadopunjavanje. Sve u svemu, Evropa troši upola manje plina nego posljednje dvije zime, a meteorolozi predviđaju blagi završni dio zime.
Doprinos LNG terminala
Povoljno vrijeme nije jedini razlog za optimizam, prenosi Hina. Opskrba plinom raste kako novi terminali za ukapljeni prirodni plin počinju s radom. Mokra jesen i vjetrovita zima pomogle su u pokretanju hidro i vjetroturbina. Francuske nuklearne elektrane, koje su zatvorene zbog održavanja, polako kreću s radom.
„Svi ‘stresori’ koji su uzrokovali energetsku krizu 2022. godine popuštaju”, primjećuje Lion Hirth, ekonomist sa sveučilišta Hertie School u Berlinu.
Pad cijena energije u Europi omogućuje dodatan gospodarski poticaj, a pokazatelji poslovnih sentimenata rastu drugi mjesec zaredom.
Prkoseći tmurnim predviđanjima, njemačka industrijska proizvodnja i dalje se drži. Stope nezaposlenosti na samom su dnu diljem Evrope, a kompanije planiraju zaposliti više radnika nego otpustiti, suprotno ranijim nagađanjima.
Al Džazira
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.