Mračne prognoze: Očekuju se najgora žetva i rast cijena

Južnu Evropu očekuje ljeto žestoke suše, a pojedini regioni su već suočeni sa nestašicom vode dok poljoprivrednici očekuju najgore prinose posljednjih decenija.

Dok taj region usljed klimatskih promjena postaje topliji i suvlji, godine uzastopnih suša su iscrpile rezerve podzemnih voda. Zemljište je postalo suvo u Španiji, na jugu Francuske i u Italiji. Niski nivoi rijeka i rezervora prijete i ovogodišnjoj ljetnjoj proizvodnji hidroelektrana.

Dok temperature rastu kako se približava ljeto, naučnici upozoravaju da Evropi predstoji još jedno brutalno ljeto, nakon što je prošla godina bila najtoplija otkad je počelo mjerenje, što je izazvalo sušu za koju su naučnici kazali da je bila najgora u zadnjih 500 godina.

Ove godine, situacija je najozbiljnija u Španiji, ističe Rojters.

”Situacija sa sušom će se pogoršati ovog ljeta”, kazao je Horge Olsina, profesor geografske analize na Univerzitetu Alikante u Španiji.

Male su šanse da u ovom trenutku kiša riješi problem podzemne suše. “U ovom trenutku tokom godine, jedino što možemo imati su privremene lokalne oluje, koje neće riješiti nedostatak padavina”, kazao je Olsina.

Tražeći hitnu pomoć EU, španski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorio je da je “situacija koja će proizaći iz ove suše takvih razmjera da posljedice ne mogu biti suzbijene samo iz nacionalnih fondova”, navodi se u pismu koje je 24. aprila upućeno Evropskoj komisiji a u koje je Rojters imao uvid.

Južna Evropa nije jedina koja je na udaru ozbiljnih nestašica vode ove godine. Rog Afrike prolazi kroz najtežu sušu posljednjih decenija, a rekordna suša u Argentini se već odrazila na usjeve soje i kukuruza.

Češće i teže suše u regionu Mediterana – gdje je prosječna temperatura sada za 1,5 stepeni Celzijusa viša nego prije 150 godina – u skladu je sa onim kako naučnici predviđaju da će se klimatske promjene odraziti na region.

”U smislu pokazatelja klimatskih promjena, to je u velikoj mjeri u skladu sa onim što smo očekivali”, kazao je Hejli Fouler, profesor posljedica klimatskih promjena na Njukasl univerzitetu.

Vijesti