Milijarde izvučene iz bivšeg rudokopa „Zagrad“

Dvadesetak mještana župskih sela Zagrad i Oblatno okupilo se juče ispred bivšeg rudokopa „Zagrad“, izražavajući nezadovoljstvo načinom odvoza mljevenog tehničko-građevinskog kamena i potpunim izostankom zvaničnih informacija o zakupu i eksploataciji ovog ležišta.

Advokat mještana, Boško Laličić iz Podgorice, podsjetio je da je riječ o rudniku crvenog boksita iz kojeg su, kako je naveo, tokom posljednjih sedam decenija ostvareni prihodi koji se mjere desetinama milijardi dolara.

– Pozivamo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Čulafića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine dr Mladena Gazdića, kao i koncedenta – državu, odnosno Ministarstvo energetike koje je potpisalo ugovor sa firmom „Uniprom metali“, da javnosti predoče sve relevantne podatke. U ugovoru je jasno definisano da su ključne obaveze države i koncesionara rekultivacija i remedijacija zemljišta, odnosno sanacija rudokopa. Posebno je naznačeno da koncesionar mora imati elaborat o načinu i dinamici sanacije nakon eksploatacije – kazao je Laličić.

On ističe da bi resorno ministarstvo i Zavod za geološka istraživanja morali posjedovati rudarski plan sa jasno definisanim mjerama rekultivacije, ali da taj dokument, uprkos zahtjevima, nije dostavljen.

– Novi koncesionar, firma „MM Sistem“, uporno odbija sastanak sa predstavnicima sela Zagrad i Oblatno, iako snosi dio odgovornosti za stanje na terenu, budući da prethodni koncesionar „Uniprom metali“ nije izvršio sanaciju. Mještani su me upoznali i sa činjenicom da je na ovom površinskom kopu bilo smrtnih slučajeva. Dodatni problem je put prema Kapetanovom jezeru, kojem prijeti obrušavanje, što može imati nesagledive posljedice po bezbjednost građana – upozorio je Laličić.

Država ima jasne mehanizme kontrole

– Nekadašnji Rudnici boksita imali su plan da se jalovina privremeno odlaže u selu Oblatno, a potom vrati u rudokop radi stabilizacije terena i zaštite infrastrukture. Danas takvog pristupa nema – naveo je Laličić.

On naglašava da država, kao koncedent, ima jasne mehanizme kontrole, uključujući bankarske garancije i mogućnost raskida ugovora u slučaju nepoštovanja obaveza.

Prema njegovim riječima, sanacija zemljišta može se sprovoditi paralelno sa eksploatacijom ili nakon njenog završetka, ali je u oba slučaja riječ o zakonskoj obavezi.

DAN