Očuvanje održivih javnih finansija i nastavak reformi biće od ključnog značaja za održavanje ekonomskog rasta i dalje približavanje životnom standardu EU, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju Grupacije Svjetske banke, kada je riječ o Crnoj Gori.
U Crnoj Gori se očekuje ubrzanje ekonomskog rasta u 2026. godini, podstaknuto potrošnjom, investicijama i uspješnom turističkom sezonom.
“Vlada je najavila mjere u okviru „Euro Modela“, kao dio nastojanja da unaprijedi životni standard i ubrza približavanje EU. Kako se detalji ovih mjera budu dalje utvrđivali, biće važno sagledati njihove ekonomske i fiskalne implikacije, uz očuvanje fiskalne održivosti i jačanje produktivnosti i investicija privatnog sektora. Iako potencijalni uticaj ovih mjera nije procijenjen u ovom izdanju izvještaja, Grupacija Svjetske banke nastavlja dijalog sa nadležnim institucijama o širim politikama potrebnim za održiv rast i približavanje EU”, navodi se u saopštenju.
Kako se navodi u izvještaju, ekonomija Crne Gore će, prema projekcijama, porasti za 3,3 odsto u 2026, uz podršku potrošnje, investicija i uspješne turističke sezone.
“Očekuje se da će se ekonomski rast u srednjem roku zadržati na oko tri odsto, uz investicije u saobraćaj, energetiku, turizam i projekte zaštite životne sredine. Inflacija je projektovana
na 3,9 odsto u 2026., a očekuje se da će do 2028. pasti na 2,5 odsto. Stanje na tržištu rada i dalje je povoljno, a siromaštvo nastavlja da se smanjuje, iako ekonomski rast u velikoj mjeri zavisi od uvoza. Deficit tekućeg računa projektovan je na 20,1 odsto BDP-a u 2026. i očekuje se da će ostati visok i u srednjem roku. Projektovano je da će javni i javno garantovani dug privremeno porasti na 68,6 odsto BDP-a u 2026. godini”, navodi se u izvještaju.
Kako su kazali, ove projekcije završene su prije nego što je Vlada najavila mjere u okviru „Euro Modela“.
“Vlada je u međuvremenu najavila mjere u okviru „Euro Modela“, kao dio nastojanja da unaprijedi životni standard i ubrza približavanje EU. S obzirom na to da se detalji ovih mjera još utvrđuju, ovo izdanje izvještaja ne daje procjenu njihovog mogućeg uticaja. Grupacija Svjetske banke nastavlja blisku saradnju s nadležnim institucijama, naglašavajući važnost procjene ekonomskih i fiskalnih efekata ovih mjera i osiguranja da cjelokupan paket politika podržava fiskalnu održivost, veću produktivnost i razvoj vještina, zapošljavanje, konkurentnost poslovnog sektora i investicije privatnog sektora”, piše u izvještaju.
U narednom periodu, kako se dodaje, napredak Crne Gore ka članstvu u EU pruža priliku za jačanje institucija, privlačenje investicija i razvoj produktivnijeg modela ekonomskog rasta.
Naglašavaju da očuvanje održivih javnih finansija i nastavak reformi biće od ključnog značaja za održavanje ekonomskog rasta i dalje približavanje životnom standardu EU.
„Napredak Crne Gore ka članstvu u EU pruža važnu priliku za ubrzanje ekonomskog razvoja i poboljšanje životnog standarda. Za to su potrebne održive javne finansije, veća produktivnost, bolje vještine, konkurentno poslovno okruženje i više investicija privatnog sektora. To su ključni preduslovi za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i održiv ekonomski rast na duži rok”, rekla je Liang Wang, šef kancelarije Grupacije Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Ekonomski rast u 2026. projektovan je na 3,3 odsto, uz podršku potrošnje, investicija i uspješne turističke sezone, nakon čega se očekuje usporavanje na tri odsto u 2027. i 3,1 odsto u 2028.
Na Zapadnom Balkanu se u 2026. očekuje ubrzanje ekonomskog rasta, uz dalje jačanje tog kretanja i u 2027. godini, podstaknutog potrošnjom i investicijama. Ekonomija ovog regiona se pokazala otpornom na šokove i nastavlja trend konvergencije sa Evropskom unijom. Privrednicima se može pomoći da otvaraju nova radna mjesta ako se usvoje efikasniji trgovinski propisi koji im omogućavaju da budu konkurentniji na svjetskim tržištima, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Kako je saopšteno, prema projekcijama, prosječna stopa rasta u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, i na Kosovu dostići će 3,1 posto u 2026, što predstavlja povećanje u odnosu na 2,6 posto zabilježenih 2025. godine. Očekuje se i ubrzanje rasta na 3,4 posto u 2027, a njegova stopa će se zadržati na istom nivou i u 2028.
„U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, Zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost. Pa ipak, otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovom regionu pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom Evropske unije ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtjeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Kako se dalje navodi, višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli su do duboke integracije Zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu.
“Trgovina robom i uslugama dostigla je 107 posto regionalnog BDP-a u 2025, pri čemu je taj nivo viši od prosjeka EU koji iznosi 90 posto; pored toga, izvoz usluga se učetvorostručio između 2010. i 2025. Sljedeća generacija reformi trebalo bi da pomogne preduzećima da potpunije i trajnije iskoriste ovaj pristup tržištima snižavanjem nepotrebnih troškova „unutar granica”, navodi se u izvještaju.
Prosječna carinska stopa na uvoz robe na Zapadnom Balkanu iznosi približno 6 posto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još nekih 10 posto.
“Ti troškovi su izrazito visoki, a u pojedinim sektorima agroprivrede dostižu čak i preko 20 posto. Troškovi restrikcija na prekogranično pružanje usluga još su veći i procjenjuju na 29 posto. Uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz – kao što su nepotrebni zahtjevi za pribavljanje dozvola i ovlaštenja, višestruke kontrole, procedure certifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju – moglo bi povećati BDP za do 12,5 posto na srednji rok”, pokazuju rezultati simulacija predstavljeni u izvještaju.
Viši troškovi uvoza takođe otežavaju firmama u ovom regionu izvoz i prisustvo na izvoznim tržištima. Tek oko jedne trećine novih izvoznih poduhvata koje pokrenu firme sa Zapadnog Balkana preživi svoju prvu godinu postojanja, a samo od 1 do 4 posto njih doživi petu godinu. Ovo je od značaja za radnih mjesta, jer izvoznici zapošljavaju ogromnu većinu radnika prerađivačke industrije u ovom regionu.
“Firme koja izvoze takođe su najčešće veće i nude bolje zarade u odnosu na uporedive firme okrenute prvenstveno domaćem tržištu. Reforme bi stoga trebalo da se usredsrede ne na prosto smanjenje obima propisa već i na njihovo unapređenje: pojednostavljenje i digitalizaciju procedura, uvođenje inspekcijskog nadzora na osnovu procjenjenog rizika, priznavanje usaglašenih standarda i kvalifikacija i očuvanje zaštitnih mjera koje služe za ostvarenje legitimnih javnih ciljeva”, zaključuje se u saopštenju Svjetske banke.
Izvor: CdM
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.