Draganu Pečurici blokirane nekretnine, luksuzna vozila, 36.000 eura

Viši sud u Podgorici privremeno je blokirao vrijedne nekretnine, luksuzna vozila, gotovinu i novac na računima Dragana Pečurice i dijela članova njegove porodice, ali nije prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da istu mjeru odredi i njegovom stricu B. P. koja je legalno stečena.

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović je ocijenio da je B. P. dostavio dovoljno dokaza da je imovinu stekao zakonitim radom kao pomorac, zbog čega, kako se navodi u rješenju, nijesu ispunjeni zakonski uslovi za njeno privremeno oduzimanje.

Sud je, kako se može zaključiti iz obrazloženja rješenja, posebno cijenio dokaze za svako lice i svaku pojedinačnu nekretninu obuhvaćenu finansijskom istragom SDT-a.

Visokopozicionirani član organizovane kriminalne grupe iz Bara Dragan Pečurica uhapšen je 7. aprila po nalogu SDT-a i od tada je u pritvoru. Na teret mu se stavlja da je u maju 2020. godine učestvovao u organizovanju transporta 380 kilograma kokaina brodom „Donousa“ do Švedske.

Dio droge završio je u moru, dok je najveći dio pronađen na više lokacija u Švedskoj i Norveškoj, a 126 kilograma je, prema sumnjama tužilaštva, po njegovom nalogu predato drugim licima radi dalje prodaje.

Pečurica se tereti i da je u četiri slučaja organizovao prenos ukupno 2.935.000 eura za koje je znao da potiču od prodaje kokaina, radi prikrivanja porijekla novca.

Predlog SDT-a

Na prijedlog SDT-a sud je privremenom mjerom obuhvatio nekretnine Dragana Pečurice u Budvi i Baru, uključujući zemljište u Reževićima, više građevinskih parcela, stan i garaže u kompleksu Tre Canne, kao i dva stana u Baru za koje sud smatra da postoji osnovana sumnja da su stvarno njegovo vlasništvo, iako su formalno upisani na drugo lice.

Blokirana je i imovina njegove supruge, među kojom su dva stana i dvije garaže u Tre Canneu, apartman u Bečićima i vozilo bentley bentayga, kao i stanovi koji se vode na njegovu majku, pokojnog oca, bivšu suprugu i dva brata.

Sud je naložio i blokadu 28.400 eura na računima okrivljenog Pečurice, privremeno oduzimanje 7.600 eura gotovine, kao i vozila BMW X5.

Međutim, u dijelu koji se odnosi na B. P. sud je zauzeo potpuno drugačiji stav. On je sudu dostavio tabelu ukrcaja na brodove za period od 1978. do 2024. godine iz koje proizlazi da je imao 38 ukrcaja i ukupno 9.668 dana plovidbe.

Dostavio je i platne liste kompanije MSC Shipmanagement Limited sa mjesečnim primanjima i SWIFT izvode Addiko banke koji dokumentuju višegodišnje prilive i odlive novca povezane sa njegovim angažmanom na brodovima.

Kako ,,dokumentovano objašnjenje porijekla sredstava B. P. nije pobijeno dokazima koje je tužilaštvo dostavilo“, sud je odbio prijedlog SDT-a da mu se zabrani raspolaganje njegovim stanom u Baru, porodičnom kućom u Zankovićima, kao i novcem na računima u NLB i Addiko banci.

Pozajmice

Specijalno državno tužilaštvo tvrdilo je da je imovina Dragana Pečurice povezana sa imovinom njegovog strica pozivajući se na gotovinske uplate i ugovore o zajmu između njih dvojice.

Prema navodima iz rješenja, B.P. je naveo da je od bratanića Dragana Pečurice pozajmio ukupno 125.000 eura za izgradnju kuće i liječenje, ali i da mu je taj novac kasnije vratio putem bankarskih transakcija, dok je 120.000 eura koje je uplatio Draganu obezbijedio prodajom sopstvene nekretnine.

U rješenju se pojašnjava da je okrivljeni Pečurica stekao vrijedne nekretnine u Budvi i Baru, iako prema podacima Poreske uprave i Fonda PIO nije imao evidentirane prihode koji bi mogli objasniti takvu imovinu.

Posebno se ukazuje na zemljište u Reževićima, stanove u Budvi i Baru, novčana sredstva na računima, kao i gotovinske transakcije koje su, prema podacima finansijsko-obavještajnog sektora, dominirale njegovim bankarskim prometom.

Sud je prihvatio i stav tužilaštva da postoji osnovana sumnja da su dva stana u Baru, formalno upisana na D. Đ., zapravo u vlasništvu Dragana Pečurice.

Sudija Šćepanović se pozivajući na komunikacije ostvarene preko aplikacije SKY ECC, ali i na izjavu D. Đ. naveo da sud osnovano sumnja da je Dragan Pečurica stvarni vlasnik tih nekretnina.

D.Đ. je u istrazi, kako se navodi u rješenju, potvrdio da je postignut dogovor o prodaji stanova za 340.000 eura i da su oni predati Pečurici u posjed, ali da kupoprodajna cijena nije u potpunosti isplaćena zbog čega nije izvršen prenos vlasništva u katastru.

Međutim, sud je naveo da su sumnje tužilaštva potvrđene prilikom pretresa tih stanova u kojima su pronađene lične stvari porodice Pečurica i oprema teretane koju koristi okrivljeni.

Sud nije prihvatio objašnjenje Pečurice da je imovinu stekao i klađenjem

Odbrana Dragana Pečurice pokušala je da dio porijekla njegove imovine objasni dobicima ostvarenim sportskim klađenjem, dostavljajući sudu veći broj tiketa kladionica Sporting Group i LOB Company, ovjerenih kod notara.

Međutim, Viši sud u Podgorici je detaljno analizirao dostavljenu dokumentaciju i zaključio da ona nije dovoljan dokaz zakonitog porijekla novca.

Sud ukazuje da većina priloženih tiketa ne potvrđuje da je dobitak uopšte isplaćen.

– Sama fotokopija uplatnog tiketa, pa čak i notarski ovjerena, dokazuje samo da je uplata izvršena, a ne da je dobitak ostvaren i isplaćen – navodi se u rješenju.

Za sud je problematična i potvrda o isplati skoro 100.000 eura iz 2022. godine jer ne sadrži djelovodni broj, arhivski broj niti bilo koji dokaz koji bi potvrdio da je isti dokument prošao kroz redovni administrativni sistem kladionice.

Analizom sadržaja samih tiketa uočeno je više nelogičnosti.

– Tiket sa PIN-om 9380365391 se javlja dvaput s različitim iznosima uplate i različitim kvotama, što je faktički nemoguće jer isti tiket ne može imati dvije različite verzije – navodi se u rješenju.

U obrazloženju se dalje navodi da statistička analiza dostavljene dokumentacije pokazuje stoprocentnu stopu dobitnih tiketa, uz potpuni izostanak gubitničkih tiketa, kao i da su u kratkom vremenskom periodu evidentirane izuzetno visoke uplate.

Kao primjer navodi se da je između 31. avgusta i 9. septembra 2019. godine dostavljeno 20 tiketa sa ukupnim uplatama većim od 200.000 eura, dok su četiri tiketa 1. septembra iste godine uplaćena gotovo istovremeno, u roku od deset minuta, na istom uplatnom mjestu.

Sudija Goran Šćepanović zaključio je da takav obrazac nije uobičajen.

– Sva navedena statistička obilježja u potpunosti su podudarna sa hipotezom otkupa dobitnih tiketa kao mehanizma pranja novca – navodi se u rješenju.

Sud potom objašnjava da se, prema tom modelu za pranje novca, od stvarnog dobitnika otkupljuje već dobitni tiket, nakon čega se isplaćeni novac formalno prikazuje kao zakonit prihod od klađenja.

– Tiketi sami po sebi predstavljaju više indicija za sumnju nego dokaz za zakonitost, te ne predstavljaju valjani dokaz zakonitog porijekla imovine okrivljenog – zaključio je Šćepanović.

Izvor: Pobjeda