Đoković: Uvođenje viza Rusima je mač sa dvije oštrice

Sezona u Crnoj Gori je relativno uspješna, sa izraženijim turističkim prometom u poređenju sa prethodne dvije godine. Zvanični podaci pokazuju porast u broju noćenja i dolazaka, što ukazuje na oporavak turizma. Ali, veći broj noćenja ne znači i veći prihod, kaže stručnjak za turistički i hotelijerski menadžment profesor Filip Đoković.

Međutim, kako je naveo, inflacija i rast troškova smanjuju realni finansijski efekat ovog porasta, pa se pravi uticaj na prihode može tek procijeniti nakon objave statističkih podataka za jul i avgust.

– Ova sezona u Crnoj Gori jeste relativno uspješna, zbog izraženijeg turističkog prometa u odnosu na prethodne dvije godine, ostvaren je porast u broju noćenja i broju dolazaka. Međutim, inflacija i rast troškova smanjuju realni finansijski efekat ovog porasta, tako da automatski to ne znači da je i više zarađeno – naveo je Đoković.

On nije saglasan sa ocjenama da je ova sezona prekretnica kad je u pitanju promjena destinacije odakle nam dolaze gosti, ali ističe da će uvođenje viza od 1. novembra za građane Rusije, Turske, Kine, Azerbejdžana i Bjelorusije sigurno uticati na značajniju izmjenu emitentnih tržišta.

– To je mač sa dvije oštrice, jer u veoma kratkom roku se totalno odričete tržišta sa kojeg ste generisali 40, 50 odsto kompletnog tržišta – rekao je Đoković.

Navodi da jeste evidentan porast gostiju iz zapadnih zemalja, i konstatuje da je Crna Gora uhvatila posljednji voz za ona interesantna tržišta poput ruskog.

– Iskorišten je posljednji momenat geopolitičkih nestabilnih okolnosti, u kojima se dio tranzita preusmjerio u Crnu Goru – istakao je za „Dan“ dekan Fakulteta organizacionih studija „Eduka“ Univerziteta Privredna akademija.

Međutim, upozorava da će tranzicija emitivnog tržišta sa do sada dominantnog ruskog tržišta na zapadno trajati sigurno tri do četiri godine.

Naglašavajući da su gosti sa Zapada uglavnom zainteresovani za hotelski smještaj, Đoković je kazao da će to zapravo biti u narednim godinama najveći izazov za crnogorski turizam. Jer je odnos hotelskog i privatnog smještaja u velikoj nesrazmjeri.

– Problem ostaje nepovoljan odnos između hotelskog i privatnog smještaja, gdje veliki dio privatnog smještaja nije registrovan. Posebno u Ulcinju, gdje se procjenjuje da je 60 do 70 odsto smještaja neregistrovano. To otežava dobijanje preciznih podataka o posjećenosti i potrošnji, a nepovoljna struktura se odražava na statističke pokazatelje i na podatke koji su nam kvalitetni, koji su nam dobri, neophodni za kvalitetno donošenje odluka – ukazao je Đoković.

Pozitivna tendencija je, kako smatra, povećana posjećenost u predsezoni i postezoni, što bi trebalo da bude fokus za buduće razvojne strategije u turizmu. Orijentisanje na zapadnog turistu je pozitivno, ali nameće ozbiljne izazove kad je razvoj ponude u pitanju, ističe Đoković.

– Turisti iz razvijenih zemalja imaju značajna sredstva za potrošnju, ali vi treba da imate i razvijenu turističku ponudu kako bi oni taj novac zaista potrošili. Ako neko dođe sa značajnim budžetom, ali nema gdje da ga potroši osim na smještaj, eventualno neku uslugu u destinaciji, onda niste ništa značajno uradili. Dakle, za turistu iz razvijenih zemalja ponuda mora da bude znatno razvijenija. To vam pokazuje iskustvo sa mikrodestinacija poput Tivta, Luštice, Portonovog, dijelova Kotora – istakao je Đoković.

Prema njegovim riječima, nije dovoljno razvijati samo smještajne kapacitete već treba razvijati Crnu Goru kao jednu destinaciju.

– A, to podrazumijeva velika infrastrukturna ulaganja, kojima će se prevazići saobraćajna prezagušenost, ali i ulaganja u vodovodnu i strujnu mrežu, koja može da bude veoma problemtična, posebno u špicu sezone, kao što smo vidjeli ovog, ali nažalost i prethodnih ljeta – podsjeća Đoković.

Iako za promjenu emitivnih tržišta i razvoj destinacije treba više od jedne godine, Đoković je konstatovao da Crna Gora za početak i sezonu 2027. godine mora da učini sve da završi započete infrastrukturne projekte, kao i da uvede neka vidna poboljšanja, posebno kada je transport u pitanju.

– Jer, slike sa crnogorskih aerodroma nisu bile prijatne. Takođe, mogle bi da doprinesu i visokokvalitetne edukacije, kako bi se, prvenstveno hotelski smještaj što prije preorijentisao na nova tržišta, jer drugačije se komunicira sa ruskim, a drugačije sa francuskim ili njemačkim gostima. Na taj način premostio bi se jaz u kvalitetu usluge za potpuno nova ili značajno drugačija tržišta – zaključio je Đoković.

Turisti manje putuju u špicu sezone

Đokovića nije iznenadio veći broj gostiju iz regiona. Objašnjava da je to u skladu sa globalnim trendom da turisti sve manje i kraće putuju u špicevima sezone.

To podrazumijeva da imate spremne kapacitete već u predsezoni, što najčešće nije slučaj sa Crnom Gorom, čiji su smještajni kapaciteti uglavnom spremni za goste tek od juna.

Kaže da bi vladina podsticajna politika mogla da utiče na promjenu sezonalnog režima u vidu raznih subvencija i poreskih olakšica, da bi se kapaciteti oposobili za rad već u aprilu. Na taj način možete imaoce nelegalnog smještaja podstaknuti da uđu u legalne tokove.

– I onda vi zapravo tako kreirate destinaciju, govorim o Crnoj Gori, koja bi mogla da živi šest mjeseci – zaključio je Đoković.

Izvor: Dan