Akcija „Limitirane cijene“, započeta u septembru 2024. godine, pokazala se kao ključna mjera za suzbijanje inflacije u Crnoj Gori. Podaci MONSTAT-a jasno ukazuju na značajan preokret u kretanju cijena, što je za posljedicu imalo očigledno ublažavanje inflatornih pritisaka.
Ova akcija ne samo da je stabilizovala cijene prehrambenih proizvoda, već je pomogla i u suzbijanju ukupne godišnje inflacije, stavljajući Crnu Goru u povoljan položaj u poređenju s drugim evropskim zemljama, pokazuju podaci i analiza Ministarstva ekonomskog razvoka.
Stabilizacija u drugoj polovini godine
Inflacija u Crnoj Gori u prvoj polovini 2024. godine bila je podložna značajnim oscilacijama, dostižući vrhunac od 5,4% u aprilu. Međutim, ključni preokret desio se u drugoj polovini godine zahvaljujući pokretanju akcije „Limitirane cijene“ kojom je uspješno kormilirao Nik Gjeloshaj, potpredsjednik Vlade. U julu i avgustu, godišnja inflacija je iznosila 3,5% i 2,2%, dok je već u septembru pala ispod 2%.
U septembru je prvi put zabilježen pad cijena od -0,4% na mjesečnom nivou, što je označilo početak stabilizacije. U oktobru nije bilo rasta cijena, dok je u decembru zabilježena negativna mjesečna inflacija od -0,1%, što ukazuje na dalji pad cijena u odnosu na novembar.
Struktura inflacije: Promjena ključnih uzročnika
Tokom 2024. godine evidentirana je promjena dominantnih faktora koji su uticali na inflaciju. Dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića zabilježile skroman rast od 1,3%, druge kategorije, kao što su: Odjeća i obuća (+7,3%), stanovanje (+5,6%) i Restorani i hoteli (+8,4%),p ostale su dominantni generatori inflacije. Ovaj pomak ukazuje na uspjeh akcije u kontroli cijena prehrambenih proizvoda, dok su drugi sektori nastavili bilježiti povećanja.
U decembru, posebno su zabilježeni padovi cijena voća (-8,2%) i povrća (-6,7%), što je direktna posljedica ograničavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Poređenje sa EU: Crna Gora ispod prosjeka EU po inflaciji
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u decembru 2024. godine iznosila je 2,6%, čime se država pozicionirala ispod prosjeka Evropske unije (2,7%) i eurozone (2,4%). Ovaj rezultat dodatno naglašava uspjeh politike limitiranih cijena, koja je omogućila Crnoj Gori da se izdvoji među zemljama regiona sa relativno niskom stopom inflacije.

Inflacija hrane: Crna Gora u negativnoj zoni
Posebno je značajno istaknuti da je Crna Gora jedina zemlja iz evropskog regiona koja je zabilježila negativnu stopu inflacije kod cijena hrane (-0,1%) u decembru 2024. godine. Dok su druge zemlje, poput Turske (+43,6%) i Kipra (+7,3%), bilježile snažan rast cijena hrane, Crna Gora je, zahvaljujući ograničenju cijena osnovnih proizvoda, ostvarila rijetku poziciju sa deflatornim pritiskom u ovom segmentu.

Uticaj na potrošače i tržište
Ograničenje cijena osnovnih proizvoda imalo je višestruke pozitivne efekte u prvom redu smanjenjs troškova života, dok je pad cijena voća i povrća olakšao je potrošačima finansijski pritisak, posebno u zimskim mjesecima.
Imali smo i očuvanje tržišne stabilnosti. Tržište nije zabilježilo poremećaje u snabdijevanju, što je omogućilo nesmetano funkcionisanje domaćih proizvođača i distributera.
Tu je i izbjegavanje panične kupovine. Kontrola cijena spriječila je stvaranje nestašica i skokove u potražnji.
Zaključak: „Limitirane cijene“ kao model za buduće politike
Mjere ograničavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pokazale su se kao efikasan alat u stabilizaciji inflacije. Crna Gora je uspjela izbjeći rast cijena karakterističan za većinu zemalja regiona i EU, što je dodatno osnažilo povjerenje građana u državne ekonomske politike.
U budućnosti, slične akcije mogle bi poslužiti kao odgovor na potencijalne globalne krize i pritiske na tržište, uz istovremeno očuvanje makroekonomske stabilnosti zemlje. Nastavak praćenja inflacije i proaktivna primjena politika zaštite potrošača ključni su za dugoročni ekonomski uspjeh Crne Gore.
P. Zečević







Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.