Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike

Primjena „Euro modela“ imaće značajniji uticaj na poslovanje EPCG Željezare, prvenstveno kroz povećanje izdataka za zarade zaposlenih, što će se odraziti na ukupne troškove poslovanja, kazao je „Danu“ generalni direktor tog preduzeća Miloš Nikolić.

– Ipak, konačnu procjenu finansijskih i poslovnih efekata moći ćemo da damo tek nakon dobijanja svih relevantnih i konačnih ulaznih podataka, kao i sagledavanja potrebe za usklađivanjem internih akata društva sa novim zakonskim rješenjima – naveo je Nikolić.

EPCG Željezara je, kako je kazao, uradila preliminarnu procjenu mogućih efekata najavljenog „Euro modela“ na poslovanje.

– Kada je riječ o finansiranju povećanja zarada, konačnu procjenu mogućnosti društva u tom pogledu moći ćemo da damo nakon sagledavanja svih finansijskih efekata novih zakonskih rješenja. EPCG Željezara trenutno zapošljava oko 290 radnika, a prosječna bruto zarada iznosi približno 1.250 eura. Takođe, zarade zaposlenih u EPCG Željezari trenutno su iznad nivoa zakonom propisanih minimalnih zarada od 600, odnosno 800 eura. Na godišnjem nivou za zarade zaposlenih izdvajamo nešto više od 4,4 miliona eura, a primjena najavljenog „Euro modela“, prema preliminarnim procjenama, dovešće do znatnijeg povećanja ovog iznosa. Naglašavamo da je strateško opredjeljenje EPCG Željezare očuvanje postojećih radnih mjesta i zadržavanje svih zaposlenih – poručio je Nikolić.

Željezara Nikšić osnovana je 1950. godine, dok je prvi pogon, Hladna valjaonica, počeo da radi 1956. godine, a decenijama je predstavljala jedan od najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Crnoj Gori. Nakon što je proizvodnja obustavljena 2021. godine, imovinu fabrike od turske kompanije Toščelik kupila je Elektroprivreda Crne Gore za 20 miliona eura, a u februaru 2023. osnovano je novo preduzeće EPCG Željezara Nikšić, čiji je EPCG stopostotni vlasnik. Kompanija danas posluje kao metaloprerađivačko preduzeće, a aktivnosti su usmjerene, između ostalog, na proizvodnju čeličnih konstrukcija i elemenata za solarne elektrane, dok se za pogone Čeličane i Kovačnice traži mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje.

Prema dostupnim finansijskim podacima, Željezara je 2023. godinu završila sa gubitkom od oko 3,53 miliona eura, a 2024. sa minusom od oko 2,12 miliona eura. U 2025. godini, međutim, ostvarila je dobit od približno 307 hiljada eura, uz ukupne prihode od oko 5,71 milion eura. I pored pozitivnog rezultata, kompanija je 2025. godinu završila sa negativnim kapitalom od oko 2,64 miliona eura, što ukazuje da njen finansijski položaj i dalje zahtijeva pažnju. Pored razvoja metaloprerađivačke djelatnosti, EPCG na prostoru Željezare planira i energetske projekte, uključujući solarnu elektranu.

„Euro model“ i dalje bez fiskalnih analiza

„Euro model“ je u video-izjavi najavio premijer Milojko Spajić polovinom septembra, ali od tada niko nema više informacija o tom programu.

Njime je, na osnovu zakona koji su tada usvojeni na Vladi, predviđeno povećanje minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, sa sadašnjih 600 i 800 eura. Takođe, predviđeno je ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Premijer, kao ni Vlada, nisu ponudili nikakva pojašnjenja, niti analize u vezi sa „Euro modelom“ do danas. Brojni ekonomisti tvrde da program nije održiv, te da je za njegovo finansiranje potrebno dizanje PDV-a. Takođe, brojna mirkopreduzeća su najavila da će davati otkaze radnicima, jer ne mogu da finansiraju najavljeno povećanje plata.

Unija poslodavaca je predložila da se minimalne plate povećaju za 200 eura, na 800 i 1.000 eura.

Izvor: Dan