Evropska unija (EU) trebalo bi da nastavi dijalog sa Kinom kako bi smanjila uvoz proizvoda poput hemikalija i mašina i obuzdala rastući trgovinski deficit, poručili su ministri trgovine država članica EU.
Istovremeno, Brisel razmatra uvođenje kvota na uvoz plastike i dodatne trgovinske zaštitne mjere, prenosi B92.
Ministarka spoljnih poslova i trgovine Irske, Helen Mekenti, kazala je na konferenciji za novinare poslije sastanka ministara u Dablinu da su sve članice EU saglasne da Evropska komisija treba da nastavi dijalog sa Pekingom.
“Postoji jasna želja da se, osim hibridnih automobila, razmotre i druge oblasti, poput hemikalija i mašina, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora i drugih pitanja koja su pomenuta”, rekla je Mekenti.
Ona je dodala da dijalog ostaje prioritet, ali da Evropska komisija može da primijeni i postojeće instrumente trgovinske zaštite kako bi otklonila pojedine neravnoteže.
Francuski ministar trgovine, Nikola Forisije, ocijenio je da je dijalog sa Pekingom moguć zato što EU sada nastupa jedinstveno.
“Kineske vlasti razumiju kada ste jasni, kada govorite otvoreno i kada čvrsto zastupate svoje stavove”, rekao je Forisije.
Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič je kazao da je saslušao stavove svih ministara trgovine o sektorima koji bi trebalo da budu naredni prioritet za uvođenje trgovinskih mjera.
Prema njegovim riječima, sektor plastike trenutno je najbliži pokretanju zvanične istrage o zaštitnim mjerama.
“Ispitujemo da li su ispunjeni svi uslovi za pokretanje istrage”, rekao je Šefčovič, osvrćući se na zahtjev za ograničavanje uvoza PET plastike, koja se široko koristi u ambalaži.
Šefčovič je upozorio da EU u pregovorima sa Pekingom mora pažljivo da uskladi klasične trgovinske instrumente sa širim političkim interesima.
On je dodao da je potrebno primijeniti ne samo tradicionalne trgovinske mehanizme već i politički pristup kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovinskim odnosima između Kine i EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ranije ove sedmice ukazala je na sve veću zabrinutost zbog uvoza hemikalija i industrijskih mašina iz Kine, dok je šef litvanske diplomatije Kestutis Budris naveo da bi na spisak sektora za razmatranje mogli da budu uključeni i farmaceutski proizvodi.
Trgovinski deficit EU u robnoj razmjeni sa Kinom premašio je 370 milijardi eura u prošloj godini, a očekuje se da će ove godine znatno premašiti 400 milijardi eura, a Fon der Lajen e takvu situaciju ocenila kao “neodrživu”.
Evropska industrija upozorava da nagli rast kineskog izvoza, koji se naziva kineski šok 2.0, već dovodi do zatvaranja fabrika i gubitka radnih mjesta.
Među najistaknutijim primjerima navodi se najavljeno ukidanje oko 100 hiljada radnih mjesta u njemačkom automobilskom koncernu Volkswagen.
Kina je ranije odbacivala tvrdnje da je glavni uzrok problema evropske privrede, ističući da je partner EU u njihovom rješavanju.
Tehnički razgovori sa Pekingom trebalo bi da traju do kraja godine, dok su politički pregovori planirani za januar i mart naredne godine.
Zbog hitnosti situacije, lideri EU dali su prošle sedmice Evropskoj komisiji politički mandat da radi na takozvanom instrumentu “prekidača”, koji bi Uniji omogućio da ograniči pristup kineske robe evropskom tržištu u slučaju ekonomskih poremećaja.
Prema sporazumu iz oktobra, EU će uvesti kvote prilagođene pojedinačnim kategorijama uvoza, kojima će se omogućiti plasman 350 hiljada kineskih hibridnih automobila godišnje na evropsko tržište tokom četiri godine, uz godišnje prilagođavanje kvota od šest odsto.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.