Što je u ekonomiji obilježilo prvih 100 dana vlade Milojka Spajića

provođenje obećanog programa „Evropa sad 2“, kojim je kabinet Milojka Spajića obavezan da podigne standard građana i to tako da minimalac dostigne 700, a prosječna plata hiljadu eura, počelo je – makar prema riječima premijera – upravo odlukom da minimalna penzija od januara iznosi 450 eura.

Ta je odluka, međutim, izazvala niz negativnih reakcija, prije svega među penzionerima. Najprije je planirano da minimalnu penziju od 450 eura dobije 40.000 građana koji su imali minimalne penzije, bilo zbog kratkog staža, niske obrazovne strukture ili su primali porodične penzije.

PENZIJE

Ispostavilo se, međutim, da bi u tom slučaju minimalna penzija bila veća od prosječne, koja sada iznosi 425 eura, pa je Vlada odlučila da 450 eura dobije 70.000 građana.

U tih 70.000 građana, međutim, ne spadaju oni koji primaju takozvane srazmjerne penzije. Radi se o ljudima koji su za dio penzijskog staža uplaćivali doprinose u Crnoj Gori, a za dio u nekoj od bivših jugo republika. I tako, bez obzira što su srazmjerni penzioneri pokušali da preko političkih partija upadnu u izmjene zakona i da im odluka o minimalnoj penziji zavisi od ukupne penzije koju primaju, za njih nije bilo sluha.

Problem je i što su bez porasta penzija ostali građani koji primaju, na primjer 452 eura, imaju 40 godina staža i visoko obrazovanje, kao i svi ostali sa nešto višim primanjima od novog minimalca.

Pokušavajući da izravna što se izravnati ne može, Vlada je odlučila da penzionerima koji su se „dočepali“ minimalca od 450 eura dvije godine ne usklađuje penzije. Doduše, kako stvari sada stoje, ni ostalim penzionerima nema usklađivanja, koje zavisi od rasta plata i inflacije. Kako su plate u Crnoj Gori prestale rasti, a inflacija jenjava – usklađivanja – nema!

Posebno je zanimljivo što niko od pogođenih penzionera, niti dežurnih partijskih kritičara ni ne pokušava da se obrati Ustavnom sudu i raspita o zakonitosti ovakvog odnosa prema cjeloživotnoj štednji građana.

NELEGALNA GRADNJA

Još jedna oblast u kojoj je bolje ne poštovati zakon je bespravna gradnja.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović odlučio je da sankcionisanje divlje gradnje počne rušenjem „Lamele C“ u podgoričkom naselju Zabjelo, jer je zabrana gradnje donijeta još 2019, a zgrada nije završena. Isti investitor – „PS gradnja“ na istoj je parceli već završio dvije lamele i uselio ih, iako je imao zabranu gradnje od 2018. godine. Ispostavilo se da je „Lamela C“ još neuseljena, jer prosto nije završena. Uz to je NN osoba iz katastra spojila parcele na kojima su ove tri nelegalne zgrade sa parcelom na kojoj je izgrađena ranije legalna zgrada drugog investitora, tako da su stanari legalne zgrade, i ne znajući, dobili, osim kredita, još i teret nelegalnog stana. A, takože neidentifikovane osobe iz CEDIS-a i Vodovoda priključile su sve tri nelegalne zgrade na struju, vodu i kanalizaciju.

Kad je Odovićev resor saopštio da će zgrada da se ruši, najprije su reagovali kupci stanova u zgradi, koji su i prilikom kupovine znali da kupuju nelegalne kvadrate. I zahtijevali da im poreski obveznici kupe kvadrate na drugom mjestu. Onda se uključila javnost kukajući što se, zaboga, ruše ognjišta nesavjesnih kupaca, a sve je začinio Osnovni sud donoseći privremenu mjeru kojom se zabranjuje rušenje nelegalne zgrade na zahtjev nesavjesnih kupaca do okončanja sudskog procesa.

Nelegalna gradnja je krivično djelo u Crnoj Gori već sedam godina, a predviđena kazna je šest mjeseci do pet godina zatvora.

U postojećem okruženju očito je svejedno što još nema generalnog urbanističkog plana Crne Gore, iz kojeg treba da proisteknu svi ostali prostorni planovi. Generalni urbanistički plan istekao je u oktobru 2023. godine, a ni nacrt novog nijesu uradile tri prethodne vlade, iako je posao počeo još kabinet Duška Markovića.

U toku je izrada nacrta zakona o prostornom planiranju, o gradnji i o legalizaciji, uz izradu generalnog urbanističkog plana, kojem je neophodan već dobrano zakašnjeli popis stanovništva kao putokaz o potrebama privrede i građana.

KREDITI

Jedan od prvih poteza nove vlade bilo je kreditno zaduženje od 109 miliona eura, koje je dogovoreno sa domaćim bankama po prosječnoj kamatnoj stopi od 6,45 odsto.

Prva reakcija javnosti bila je da se radi o tajnom zaduženju, jer nije bilo zvaničnog saopštenja kad je kredit ugovoren. Premijer Spajić odgovorio je da je nekoliko puta neformalno najavio pregovore sa bankama.

Stanje u državnoj kasi, međutim, daleko je od zadovoljavajućeg. Tvrdnje prethodnog premijera Dritana Abazovića i njegovog ministra finansija Aleksandra Damjanovića o nikad boljoj finansijskoj godini od izglasavanja nezavisnosti demantovao je decembar prošle godine: deficit je premašio 146,4 miliona eura, što je ukupan godišnji suficit smanjilo na neznatnih deset miliona eura. Uz to, kako se prethodna vlada zadužila sto miliona eura po kamatnoj stopi od 11 odsto, nijesu bili raspoloženi da obezbijede Zakonom o budžetu mogućih još pola milijarde kredita, što bi olakšalo vraćanje ino duga koji će ove i 2025. godine biti rekordan.

Dakle, zadatak aktuelne vlade je da nađe sredstva za vraćanje kredita refinansiranih kreditima sa kamatnom stopom nižom od tri odsto. Kako će riješiti tu kvadraturu kruga u sadašnjoj situaciji kad je međubankarska kamata oko 3,5 odsto i uz upozorenja ECB i Feddu da ih ne smanjuju naglo, a kreditni rejting Crne Gore ostao u crvenoj zoni?

Biće zanimljivo posmatrati, pogotovu u svjetlu zahtjeva zaposlenih u javnom sektoru za povećanje zarada, koje su već dostigle 950 eura neto i 70 odsto su veće nego u privatnom sektoru.

ŠTRAJK PROSVJETE

Sindikat prosvjete (SPCG) predao je juče resornom ministarstvu odluku o stupanju u štrajk 19. februara ako im ne povećaju koeficijente za deset odsto, kako se navodi u Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), koji je potpisala vlada Dritana Abazovića, bez obzira što to nema uporište u Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Ministri prosvjete i finansija Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković su predložili neto povećanje od 15 odsto, a juče je održan prvi sastanak radne grupe za pregovore i razmatranje izmjena GKU, kojim je predviđeno uvećanje koeficijenata 20 odsto – po deset odsto ove i naredne godine.

AUTO PUT

Premijer Spajić je u decembru prošle godine najavio da će naredne godine početi izgradnja druge dionice auto-puta Bar – Boljare od Mateševa do Andrijevice. Monteput je 31. januara raspisao javni poziv za izradu idejnog projekta auto-puta Bar – Boljare, dionica Andrijevica – Berane – Boljare, dužine oko 50 kilometara. Investitor projekta je Vlada, odnosno preduzeće Monteput. Projekat mora biti urađen tako da su uključeni svi radovi koji su neophodni za potpunu funkcionalnost i kompletnost predmetne dionice auto-puta. Kako je saopšteno, do sada je urađena sljedeća projektna dokumentacija vezana za ovu dionicu auto-puta, koje se projektant treba pridržavati, i to idejni projekat auto-puta za dionicu Mateševo – Andrijevica i idejno rješenje auto-puta za dionicu Andrijevica – Berane – Boljare. Kapitalnim budžetom za narednu godinu planirano je 240 miliona eura, od toga je za auto-put Bar – Boljare opredijeljeno 90 miliona.

BONUSI

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović zabranio je krajem januara isplatu bonusa dijelu članova Odbora direktora i dijelu menadžmenta kompanije Barska plovidba.

Prethodno je Odbor direktora barske kompanije donio odluku o isplati bonusa u visini od po tri prosječne zarade u preduzeću za tri člana Odbora direktora koji su predstavnici državnog kapitala, predsjednika Odbora direktora Miloša Raičevića, članove Odbora Ivicu Pavlovića i Mehdia Karamanagu, te za vršioca dužnosti izvršnog direktora Mirsada Tršića i finansijsku direktoricu Draganu Mašanović. Bonus u visini od pet prosječnih zarada odobrili su za zamjenika izvršnog direktora

Sava Markovića. Prethodno je Vlada najavila da Barska plovidba neće moći bez pomoći Vlade da plati julsku ratu kredita kineskoj Eksim banci za brodove.

Iz Vlade je najavljivano da će ubuduće direktori i dio Odbora direktora u preduzećima sa većinskim državnim vlasništvom biti birani na konkursima, mada će ostaviti mjesta i za partijske kadrove po dubini. Zbog toga su progurali izmjene zakona o privrednim društvima kojima su prepolovili rok za sazivanje skupština akcionara.

Raspisali su konkurse za direktore i članove bordova u nekoliko državnih kompanija, a prvi je bord EPCG na vanrednoj sjednici izabrao za direktora Ivana Bulatovića, koji je bio na čelu CGES-a od 2014. do 2018. godine. EPCG je prva sazvala i skupštinu akcionara po skraćenom postupku za 23. februar, na kojoj treba da se bira novi bord.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Zemljotres jačine 3,1 Rihters zatresao Nikšić

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutros u 8.07 registrovao je zemljotres manje …