Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Crna Gora nema pouzdane evidencije o državnoj imovini, a na osnovu nepouzdanih podataka iz katastra, u njenom vlasništvu je oko 4.500 državnih stanova i oko 4.000 službenih automobila.
To je u intervjuu TV Vijesti rekao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.
Najavljuje da će nova Vlada upodobljavati Zakon o planiranju prostora sa novim Prostornim planom, te da će probati da riješe problem legalizacije na koju čeka veliki broj objekata.
U vašem resoru je državna imovina. Ima li konačno popisa državne imovine, i zna li se, recimo, koliko u ovom trenutku ima stanova u državnom vlasništvu, koliko je službenih vozila?
“Nažalost i dalje te podatke nemamo, a da su oni pouzdani. Evo na primjeru stanova – skoro četiri i po hiljade državnih stanova po toj evidenciji postoji. Međutim, šta se dešava, ti stanovi se u katastru nepokretnosti vode kao državni, a veliki dio tih stanova je otkupljen u prethodnom periodu. Međutim, to nikad nije proknjiženo kroz katastar. Zbog toga mi u u ovom trenutku ne možemo znati da li se tu radi o četiri po hiljade stanova, pet hiljada, ili o 50 stanova.
Ima li neka okvirna cifra za službene automobile?
“Ta okvirna cifra se kreće oko četiri hiljade službenih automobila. U neka dva do tri mjeseca moći ćemo da govorimo o tačnom broju”.
Nacrt Prostornog plana je na javnoj raspravi, Vi ste rekli da očekujete primjedbe, sugestije. Šta Vi mislite o njemu?
“Prostorni plan, u ovoj fazi, može se reći da je solidna osnova za dalji razvoj, da bi se zaista došlo do onoga što treba pravi Prostorni plan CG da bude. I ja se zbog toga u velikoj mjeri pouzdam u javnu raspravu, koja će uslijediti nakon što se budu znali rezultati popisa”.
Prethodna vlada inicirala je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kako bi se za još godinu produžilo važenje postojećih planskih dokumenata. Šta ćete Vi raditi na tom polju?
“Zakon o planiranju i izgradnji i drugi Zakon o legalizaciji. Ovaj najviši plan, prema njemu treba da se oni niži upravljaju a ne obrnuto, tako da bi svakako trebalo sačekati sa Prostornim planom pa onda vidjeti kako će se rješavati prostorno planiranje nižeg reda. Apsolutno sam pobornik centralizacije u smislu planiranja. Ako pogledamo prethodno iskustvo, decentralizacija do čega je dovela, da imamo jednu Budvu na primjer, situaciju u Ulcinju, da imamo situaciju kakva je u Dobroj vodi, Velikom pijesku to nije dobar način kako treba planirati prostor koga imamo ionako malo”.
VIJESTI
