Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Više od polovina lista je u zoni rizika da neće preći cenzus na izborima 11. juna, što može dovesti do velikog procenta rasutih glasova. Sigurne su velike koalicije i manjinske partije – ocijenio je za Pobjedu doc. dr Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja i profesor na Fakultetu političkih nauka.
Vujović je kazao da će predstojeći izbori donijeti značajno više prostora za postizborne kombinacije nego oni 2020. godine.
Podjela na dva bloka je ublažena. Veliki broj starih političara je otišao, iako ne i u potpunosti animoziteti koje su donijeli. Uticaj zapadnih partnera jača na političke procese, a slabi zvaničnog Beograda i Moskve. Više od polovina listi je u zoni rizika da neće preći izborni cenzus, što može dovesti do velikog procenta rasutih glasova. Sigurne su velike koalicije i manjinske partije. Vjerovatno ćemo svjedočiti velikom broju partija koje će izgubiti parlamentarni status, kao i najvećoj promjeni političke scene, kako sa aspekta partija koje će zadržati/steći parlamentarni status, tako i na personalnom nivou u parlamentu. Zasigurno će sastav poslaničkih klupa različito izledati. Ostaje da vidimo da li će ta velika personalna promjena donijeti novu vrijednost za parlamentarne odnose – kazao je Vujović.
Komentarišući listu koju predvodi DPS, a na kojoj nema starog kadra, Vujović je rekao da je DPS napravio ogromne promjene u partiji, ali, kako je kazao, ne i dovoljnom brzinom.
Međutim, kada analiziramo procese, nije uvijek ista perspektiva kad gledate spolja i iznutra. Mi koji analiziramo DPS spolja, ne možemo uvijek sagledati unutrašnji proces na objektivan način. Tačno je da su trebali promjene da urade odmah 2020. Da je trebalo odavno da stvore novog lidera, te promijene naziv partije. No, pitanje je po kojoj cijeni je to bilo moguće uraditi u kraćem roku. Prije svega kada govorimo o partijskom jedinstvu. Brze promjene nose rizik da se sistem raspadne. Sa druge strane, ako se ide previše sporo, rizici su slični – ocijenio je Vujović, dodajući da je činjenica da je DPS sproveo najsveobuhvatniju smjenu generacija na svim nivoima partije.
- Njihove liste i na nacionalnom i na lokalnom nivou oslobođene su od kompromitovanih kadrova, te je teško targetirati nekoga od njih tokom predizborne kompanje. Puno je na toj listi novih, uspješnih mladih lica. Pitanje je da li novi kandidati imaju dovoljno atraktivnosti za birače. Da li su ih na vrijeme uveli u javnost, promovisali na pravi način. Da li su predizborne poruke ove partije jasne, te da li se komuniciraju efikasno. Čini mi se da i u ovome kasne: zanemaruju činjenicu da je opozicionim partijama potrebna duža kampanja, značajno duža nego onima u vlasti – istakao je Vujović.
Na pitanje da prokomentariše razlaz lidera Demokratskog fronta, Vujović je kazao da time nije iznenađen.
Mene ovaj potez nije iznenadio. Nakon parlamentarnih izbora 2020. su se mogli čuti glasovi da je ovo posljednji put da DF nastupa zajedno. Ja sam odluku PZP-a da formira samostalan poslanički klub shvatio upravo na taj način – pripremom za samostalni nastup. Međutim, PZP nije uspio da vrati pozicije i podršku onog biračkog tijela koje je izgubio žrtvujući svoju poziciju u transformaciji imidža DF, odnosno pokušaju da ih predstave kao građansku, a ne radikalnu nacionalističku grupaciju. Pokušaj posljednjih pregovora da se izbjegne scenario samostalnog nastupa nije uspio, te je PZP prinuđen samostalno da nastupa – istakao je Vujović.
Na pitanje očekuje li da će PZP samostalno preći cenzus, Vujović je rekao da je do izbora malo vremena, tako da nam ostaje da vidimo da li će PZP uspjeti svojim izbornim rezultatom da demantuje istraživanja javnog mnjenja koja im ne daju šansu da pređu cenzus.
Komentarišući dešavanja u vrhu Pokreta „Evropa sad“ i mimoilaženja Milojka Spajića i Jakova Milatovića, Vujović kaže da je „Evropa sad“ suočena sa problemima koji prate prebrz rast podrške birača novoj partiji.
Partija, koja sa aspekta organizacije, gotovo da ne postoji, uživa podršku skoro trećine biračkog tijela, ima predsjednika države i gradonačelnika glavnog grada. Pored toga, strukturu njenog biračkog tijela ne prati profil partijskog rukovodstva. Rukovodstvo je dominantno prosrpski orjentisano, a birači koji su inicijalno i sami bili prosrpski sada to više nijesu. Stoga je pred ovom partijom previše otvorenih pitanja – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, najveći izazov PES-u biće ogromna očekivanja birača, te njihova nestrpljivost da se obećano ispuni.
Ovakvom raspoloženju su najviše doprinijeli u „Evropi sad“ i vladajućim partijama podsticanjem nerealnih obećanja. Stoga je i najveći rizik ovoj partiji da joj se desi scenario koji je doživjela partija „5 zvjezdica“ u Italiji koja je bljesnula, osvojila vlast, te isto tako brzo pala sa vlasti i svela se na 15 odsto podrške – ocijenio je Vujović.
Istakao je da, prije nego što se sama konsolidovala, ES je postala meta onih kojima je uzela birače, a ponovo sa kojima je u koaliciji ili planira da bude.
Sa aspekta partijskih interesa, Spajić je donio ispravnu odluku da samostalno nastupi na izborima. Na taj način će moći da izgradi jasnu poziciju prema svim akterima. Izlazak na izbore u koaliciji sa drugim partijama bi samo nanio štetu i ograničio rast ove partije – smatra Vujović.
Kazao je da rast ES i njena trenutna podrška mnogima predstavlja problem.
Kada partija preskoči 30 odsto, a u vlasti je, prostor za njenu kontrolu od spoljnih aktera je veoma mali, makar je nekad ti isti akteri kontrolisali. Stoga i onima koji žele postizbornu koaliciju sa ovom partijom izuzetno smeta njen dalji rast. Zato ne treba da nas iznenađuju turbulencije u ovoj partiji i pokušaji da se prijetnjama, ucjenama, te pokušajima zloupotrebe državnih resursa utiče na proces određivanja lidera ove partije. Nejasni su bili potezi Milatovića kojima je slabio poziciju „Evrope sad“. Posebno je za partiju loša poruka da zamjenik predsjednika ne prihvata lidersku poziciju njenog predsjednika. Izjavom da „Evropa sad“ ima dva, a ne jednog lidera nanio je štetu jedinstvu partije. Partija može imati jednog lidera, a svako ko želi da bude lider može na unutarpartijskim izborima izazvati aktuelnog lidera. Partije ne trpe dvovlašće ili će se jedan od njih dvojice povući i priznati liderstvo onog drugog, ili će partija kliznuti u podjelu – kazao je Vujović.
Istakao je da koalicioni nastup PES-a sa Ujedinjenom Crnom Gorom, te Civisom, je očigledno plod aranžmana u kojima su ove dvije partije bile „osigurači“ da se ne dozvoli scenario skraćenja mandata Skupštine, odnosno formiranja nove vlade ponovo sa Abazovićem na čelu što bi vodilo daljem odgađanju izbora i slabljenju pozicije „Evrope sad“.
Stoga ne čudi što im je ES obezbijedila pozicije na listi i garantovala dobijanje parlamentarnog statusa – kazao je Vujović.
On je, na pitanje da prokomentariše zajedničku listu Demokrata i Ure i zašto je Bečić pravio koaliciju sa Abazovićem, najljućim protivnikom nakon što je formirana manjinska vlada uz podršku DPS-a, Vujović je istakao da je Ura napravila sjajan pregovarački rezultat i obezbijedila iznenađujuće veliki broj mjesta unutar prvog dijela liste.
Teško je dokučiti motivaciju Demokrata da naprave takav dogovor. Stiče se utisak da su se do posljednjeg momenta nadali koaliciji sa „Evropom sad“ ili makar podršci samo aktuelnog predsjednika Jakova Milatovića. Pošto se to nije desilo, ostali su u ovom iznuđenom modelu – kazao je Vujović.
Pobjeda
