ZENOVIĆ: Do kraja godine možemo zatvoriti više poglavlja nego što smo u cijeloj protekloj deceniji

Očekivanje Crne Gore je da će do kraja ove kalendarske godine uspjeti da privremeno zatvori četiri pregovaračka poglavlja koja su dio procesa ka članstvu u Evropskoj uniji, a ukoliko u tome uspije, to će značiti da je zatvoreno više poglavlja nego što smo u cijeloj protekloj deceniji, kazao je za Pobjedu glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.

Zenović ističe da dinamika pregovora nije klonula, već da ide željenim tempom. Glavni pregovarač u intervjuu za naš list dodaje i da je, pored svih izazova, cilj da naša zemlja 2028. bude punopravna članica EU ostvariv i realan.

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i potencijalnim opstrukcijama našeg evropskog puta od strane te zemlje, Zenović ističe da je neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje, na koje će buduće generacije biti ponosne.

POBJEDA: Hrvatska državna sekretarka nedavno je kazala da je Crna Gora pri dobijanju IBAR-a obećala da će ispuniti preostale uslove koje nije ispunila kada je riječ o privremenim mjerilima. Koja su to privremena mjerila koja je Crna Gora „ostala dužna“?

ZENOVIĆ: U trenutku dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) od preko 80 složenih privremenih mjerila Crna Gora nije u cjelosti ispunila tri za poglavlje 23 i tri mjerila za poglavlje 24. U poglavlju 23 govorimo o tri dijela tri mjerila, preciznije: izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. U vezi s mjerilom izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, Vlada se 24. maja saglasila s odlukom ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu, što predstavlja privremeno rješenje, ali adresira suštinu mjerila, odnosno nezavisnost ovog tijela.

U vezi s mjerilom imenovanja predsjednice/ka Vrhovnog suda, utvrđivanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama 29. maja predviđaju se deblokirajući mehanizmi za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Podsjećam Vas na sve neuspjele pokušaje, u tim okolnostima izmjena norme ima za cilj da ovu institucionalnu blokadu prevaziđe.

U vezi s mjerilom izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu je informisao da će nakon završetku rada na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predložiti usvajanje zakona u Skupštini po ubrzanoj proceduri.

Kada je riječ o poglavlju 24, procjena je da su djelimično ispunjena tri privremena mjerila koja se odnose na jačanje kapaciteta za vođenje finansijskih istraga, zatim, na njihovo sistemsko vođenje, kao i ostvarivanje bilansa rezultata u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene trgovinom narkoticima. Crna Gora je dužna da i u tim segmentima mjerila napravi reformske iskorake i mjerljive rezultate iako je Komisija pokazala spremnost, a Savjet podržao, da se tih nekoliko pitanja ostavi i nakon međuvladine konferencije. Po mom sudu, to je još jedna potvrda da IBAR nije bio nikakav poklon, nego zasluga Crne Gore i potvrda da je politika proširenja bazirana na principu zasluga.

POBJEDA: Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a čini se da je zavladalo svojevrsno zatišje u kontekstu EU integracija i crnogorskog puta ka članstvu. Da li proces ide željenom dinamikom, ako uzmemo u obzir da su postojale najave o zatvaranju čak deset poglavlja do kraja godine?

ZENOVIĆ: Optimizam je važan sastojak složenog i višedimenzionalnog procesa evropske integracije. Kako drugačije u svijetu neizvjesnosti i rastućih autoritarnih narativa i modela zagovarati principe zajednice satkane od slobode, pravde, jednakosti, zakonitosti, vrijednosti civilizacije kojoj pripadamo. No i u tome moramo biti umjereni. Dobijanje pozitivnog IBAR-a otvorilo je novu fazu pregovora s EU i dalo novu energiju evropskom putu Crne Gore, državnoj administraciji i pregovaračkoj strukturi, ali i cjelokupnom društvu u cjelini. Očekivanje crnogorske strane je da već do kraja godine privremeno zatvori četiri pregovaračka poglavlja. Ukoliko to uspije, Crna Gora će do kraja godine zatvoriti više poglavlja nego što je u cijeloj protekloj deceniji, a ako uzmemo da je pažnja javnosti za trenutni proces pregovora nešto manja nego kada je u fokusu bio IBAR i to s razlogom, ali dinamika pregovora nije klonula i ide željenim tempom, pa bih rekao da je možda to razlog percepcije predstavnika medija da postoji neko zatišje u integraciji. I činjenica koju ovdje moram da naglasim, veliki pomaci u ekspertsko-tehničkom smislu i rad naše administracije ostaju nevidljivi za širu javnost. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida da je taj rad zalog za novo istorijsko poglavlje Crne Gore, pa tako i istorijsko poglavlje cijelog Zapadnog Balkana. Kako bi uticalo na edukaciju fokusirane javnosti i informisanost opšte crnogorske javnosti, Ministarstvo evropskih poslova pokrenulo je serijal programskog sadržaja koji ima za cilj približavanje oblasti pregovora u poglavljima koja planiramo privremeno da zatvorimo ove jeseni i to na način da će se u prvi plan staviti benefiti za potpunu primjenu EU standarda po sistem, privredu i društvo u cjelini. Evropski put nije samo istorijska trajektorija Crne Gore, to je put koji moraju preći građani Crne Gore u pogledu pravila, principa, standarda – riječju, put u bolji i sigurniji život.

POBJEDA: Reformska agenda dostavljena je Briselu na analizu. Jeste li već dobili povratni odgovor u smislu sugestija, eventualnih korekcija i kada se shodno, dostavljenoj RA, mogu očekivati prve isplate iz Plana rasta?

ZENOVIĆ: Crna Gora je i u izradi ovog dokumenta u okviru Plana rasta bila predvodnica. Vlada Crne Gore je 26. septembra 2024. godine usvojila Reformsku agendu, koja definiše ključne reforme koje Crna Gora treba da sprovede u naredne četiri godine kako bi dobila finansijsku podršku iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Ukupna odobrena sredstva iz ovog plana iznose 383,5 miliona eura, od čega će 110 miliona biti bespovratna sredstva, dok će preostalih 273,5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite. Dokument je već prošao više iteracija komunikacije sa Evropskom komisijom, odnosno izrađen je u kontinuiranoj saradnji sa relevantnim institucijama EU, te se ne očekuju dodatni komentari i sugestije na usvojeni dokument. Prva isplata, koja podrazumijeva 29 miliona eura će Crnoj Gori biti na raspolaganju već krajem 2024. godine. Pregovarački proces i Reformska agenda su dvije strane iste medalje za koju se Crna Gora bori – drugačije su u formi i metodologiji, ali u suštini to su koraci i reforme koje se godinama unazad očekuju od Crne Gore.

Pobjeda