Fiktivni izvoz goriva iz Crne Gore na Kosovo cvjetao je još još prije 20-ak godina i policija u Beranama o tome je imala konretna saznanja nakon akcije izvedene na carinskom punktu Kula kod Rožaja.
Dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG, koji više nije u aktivnoj službi, prisjeća se da su u oktobru 2003. godine zaplijenili sedam cisterni jedne kompanije iz Podgorice.
„Za te cisterne je utvrđeno da imaju falsifikovanu dokumentaciju o količini robe koju voze“, kaže sagovornik koji je učestvovao u toj akciji.
On je rekao da je već prvim mjerenjem, odmah nakon zapljene, utvrđeno da je količina goriva umanjena u prosjeku od jedan i po do tri hiljade litara po cisterni.
„U jednoj od sedam cisterni bilo je čak osam i po hiljada litara manje u odnosu na originalnu dokumentaciju“, rekao je taj sagovornik.
Vozači cisterni su pritvoreni, vozila parkirana u Beranama, gdje je tada bilo regionalno sjedište Uprave carina, ali ne za dugo. Prilike nijesu bile zrele i stvar je poslije dva-tri mjeseca jednaostavno „legla“.
Iz carine su u vezi sa ovim slučajem tada objasnili kako nije bilo carinskog prekršaja i da je došlo do greške u premjeravanjima, kao i da oni nijesu zadržali vozila nego policija.
Onda se ogradio i istražni sudija u tom predmetu koji je kazao da je naredio samo zadržavanje vozača cisterni zbog posjedovanja falsifikovane dokumentacije o količini robe koju voze, a ne i vozila.
Beranski policajci koji su se smrzavali na Kuli prateći mjesecima ovaj šverc, na kraju su ispali krivci što je čitava stvar izašla u javnost i došla do novinara. Cisterne su poslije izvjesnog vremena produžile put ka Kosovu sa drugim vozačima.
„Koliko se sjećam taj postupak je sudski nastavljen u Podgorici, i nemam saznanja kako je, i da li je uopšte završen“, kaže naš sagovornik.
Ovaj slučaj s kraja 2003. godine je već zaboravljen, a tek kasnije se doznalo da je fiktivnim izvozom nafte crnogorski državni budžet samo tokom tri godine, 2006. godine, 2007. godine i 2008. godine oštećen za najmanje dvadeset miliona eura.
Upoređivanjem podatkaka crnogorskih carinika na Kuli, o nafti koja je izašla iz zemlje, sa podacima kosovskih carinika, o nafti koja je ušla u njihovu državu, došlo se do rezultata i proste računice da postoji razlika koja se mjeri desetinama miliona litara nafte, ili iskazano finansijskim pokazateljima, desetinama miliona eura u samo te tri godine.
Mehanizam pljačke je bio jednostavan. Kada se nafta zaista izvozi, preduzeće nije bolo dužno da plaća carinu, akcize i porez na dodatu vrijednost. Ako se, međutim, nafta prodaje u Crnoj Gori – to se mora uraditi. Tako su fiktivnim izvozom švercerska preduzeća izbjegla plaćanje dažbina državi, iako je, kako se sumnja, ta količina nafte najvjerovatnije prodata u Crnoj Gori.
RTCG
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.