Zašto je Barović saslušan u slučaju Telekom: Dokumenti ukazuju na njegovu ulogu u pregovorima o cijeni akcija

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila je još 2019. godine dokumenta o kojima tadašnje Specijalno tužilaštvo nije htjelo da govori, a koja pokazuju da je kontroverzni biznismen Veselin Barović dogovarao cijenu manjinskih akcija prilikom privatizacije Telekoma, a koju je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović.

Riječ je o dokazu koji je pročitan na saslušanju direktora Mađar telekoma u SAD, u okviru sudskog procesa koji je protiv trojice tih direktora vođen pred Federalnim sudom na Menhentnu jer su sačinjena četiri lažna konsultantska ugovora preko kojih je, kako se tvrdi u dokumentaciji američkih istražitelja, isplaćeno mito crnogorskim zvaničnicima.

U pitanju je dokaz broj 68, koji se odnosi na mejl u kome je zapisnik sa sastanka koji je održan 12. januara 2005.godine u Podgorici.

Barović je jutros u Višem sudu u Podgorici u pratnji advokata Nikole Martinovića, odgovarao na pitanja sudije za istragu u predmetu vezanom za prodaju Telekoma. Barović je negirao da je učestvovao u bilo kakvim dogovorima u vezi sa prodajom Telekoma, navodeći da je Eurofond svoje akcije prodao preko berze. Martinović je tvrdio da nema indicija da je Barović primao ili davao mito.

Međutim, prema dokumentaciji MANS-a iz 2019. godine, koju je tada objavio i „Dan“, u sporazumu koji su potpisali sa američkim pravosuđem, Mađar telekom priznaje da su sporna četiri ugovora sa Fiestom, Sigmom, Aktivom i firmom Roli sklopili da bi obezbijedili da im zvaničnici crnogorske vlade omoguće da kupe akcije manjinskih akcionara kako bi imali dvije trećine akcija, što je bio njihov uslov za kupovinu Crnogorskog telekoma.

Dokument o saslušanju na kojem su predstavnici američkog pravosuđa ispitivali direktore Mađar telekoma sadrži, između ostalog, i podatke o mejlu koji je Silvije Radišić, konsultant Mađar telekoma, poslao jednom od direktora o detaljima sastanka u Podgorici.

Kako se može vidjeti iz dokumenata, tajnom sastanku u Podgorici prisustvovali su Oleg Obradović, Veselin Barović iz Eurofonda, Damjan Hosta (Monte Adrija), Tamaš Morvai, predstavnik Mađar telekoma, kao i Johanes Solih i Silvije Radišić iz CA IB. To je, inače, firma koja je pružala konsultantske usluge Mađar telekomu u postupku privatizacije Crnogorskog telekoma.

U zapisniku sa tog sastanka piše da Barović ima značajan uticaj na HLT, Eurofond, Atlas fond i Monetu, koji zajedno imaju 15,4 odsto akcija, s tim da je on u stanju da obezbijedi i dodatnih 17 odsto, odnosno ima značajan uticaj nad oko 32 odsto akcija manjinskih akcionara.

U zapisniku sa tog sastanka piše da Barović i Hosta procjenjuju da bi manjinski akcionari prihvatili ponudu od najmanje 2,5 eura po akciji, ali se javlja problem jer je Mađar telekom imao ograničen budžet za kupovinu manjinskih akcija od 2,2 eura, pa je firma CA IB – kao konsultant – predložila da Vlada doda 0,3 eura po akciji.

Potom se vidi da je Obradović rekao da to može biti izvodljivo, ali da mora da dodatno provjeri sa glavnim donosiocima odluka na strani Vlade.

Nakon tog sastanka, istog dana je održan i drugi sastanak, na kome su bili samo Obradović i Kofler – direktor konsultantske firme koja je savjetovala Mađar telekom.

U tački pet zapisnika sa tog sastanka navedeno je da Vlada treba da plati 0,3 eura po akciji manjinskim akcionarima.

Ispostavilo se da je cijena akcija koju je Barović tražio cijena koja je na kraju i dogovorena, jer je Mađar telekom ipak platio akcije manjinskih akcionara 2,2 eura po akciji, a Vlada je doplatila nedostajućih 0,3 eura po akciji na osnovu odluke koju je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović.

Na taj način Vlada je prihvatila sve što je dogovoreno na pomenutom sastanku, a Đukanović potpisuje odluku 31. marta 2005. godine, o čemu postoji i dokument.

Vlada Crne Gore prodala je Telekom 2005.godine, a još tada je bilo jasno da se radi o veoma sumnjivom poslu. Američke vlasti su ubrzo posumnjale u korupciju, pa je njihova Komisija za hartije od vrijednosti (SEK) krajem 2011.godine pokrenula sudski postupak.

Milo Đukanović je početkom ove sedmice saslušan pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici u okviru postupka koji se odnosi na privatizaciju Telekoma iz 2005. godine.

Pored Đukanovića, obavljena su i saslušanja njegove sestre Ane Đukanović i Barovića.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo je krivično gonjenje u ime Crne Gore nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara.

Specijalno državno tužilaštvo je, početkom avgusta 2025. godine, zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i više drugih osoba.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici zauzelo je u međuvremenu stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara. Tužilaštvo se potom žalilo Vrhovnom sudu, koji je odbacio njihovu žalbu kao nedozvoljenu, i dao za pravo Višem sudu.

Tim je otvoren put za nova saslušanja ključnih aktera više od dvije decenije nakon privatizacije državnog telekomunikacionog operatera.

Izvor: RTCG