U prošloj i ovoj godini došlo je do značajnog rasta zarada u javnom sektoru. Prema podacima Monstata objavljenim u petak prosječna martovska zarada bez poreza i doprinosa (neto) u sektoru ,,državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje“ iznosila je 878 eura i 43,7 odsto je veća u odnosu na prosječnu zaradu u tom sektoru sa kraja 2021. godine.
Monstat ne radi posebnu statistiku za plate u privatnom i cjelokupnom javnom sektoru, pa se ne može napraviti precizno poređenje odnosa zarada između ova dva sektora. Iz poslovnih udruženja upozoravaju da je bez rasta produktivnosti svako povećanje zarada neodrživo, te da povećanje zarada u javnom sektoru očekivano pritiska privatni sektor i ima negativne implikacije poput stimulisanja mladih da posao traže u državnoj upravi.
Time, kako kažu, javni sektor, kao poslodavac, postaje nefer konkurencija privatnom sektoru, jer rast plata u privatnom sektoru moguće je obezbijediti samo na osnovu rasta produktivnosti. Sa druge strane iz Ministarstva finansija poručuju da je usklađivanje zarada zaposlenih u javnom sektoru sa inflacijom uobičajena pojava u razvijenim ekonomijama. U tom resoru, na čijem čelu se nalazi Aleksandar Damjanović, smatraju da će povećanje plata u javnom sektoru motivisati i privatni sektor da poveća plate ,,kako bi zadržali konkurentnu i stimulativnu kadrovsku politiku“.
Neodrživost
U Američkoj privrednoj komori (AmCham) smatraju da rast zarada u javnom sektoru mora imati osnov u racionaliziji i povećanju efikasnosti javne uprave, odnosno povećanju kvaliteta javnih usluga. – Bez rasta produktivnosti, stvaranja novih kompetencija i novih vrijednosti svako povećanje zarada je neodrživo – poručeno je iz AmCham.
Iz te poslovne asocijacije navode da povećanje zarada u javnom sektoru očekivano pritiska privatni sektor i ima negativne implikacije poput stimulisanja mladih da posao traže u državnoj upravi ,,umjesto da ih motiviše da se bave preduzetništvom i kreiranjem nove vrijednosti“.
Budući da prihode ne generišemo kroz značajan obim novih investicija, te da nemamo povećanje ekonomske aktivnosti kao direktnu posljedicu toga, ali i nedostatak preduzetničkog duha generalno, opravdano se postavlja pitanje održivosti javnih finansija – rekli su Pobjedi iz AmCham.
Oni dodaju da rast zarada u državnom sektoru sam po sebi nije sporan, ali ističu da je neophodno istovremeno sprovesti reformu javne uprave u domenu njene optimizacije i profesionalizacije.
U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je povećanje zarada pozitivna vijest, ukoliko je do povećanja došlo zahvaljujući većoj produktivnosti neke ekonomije, primjene inovacija ili novih tehnoloških rješanja. To bi, kako kažu, značilo ekonomski napredak, odnosno rast i razvoj ekonomije jedne zemlje.
U slučaju rasta zarada u javnom sektoru ništa od navedenog nije bilo razlog značajnog povećanja zarada. Zbog toga, drastičan rast budžetske potrošnje, koji obuhvata i zarade, te značajno manji kapitalni budžet, razlog su za brigu o održivosti sistema javnih finansija. Gledano iz ugla privredne zajednice to izvjesno vodi u nove namete privredi, koja treba sve to da finansira – saopštili su iz PKCG.
Novi nameti
Navode da su dokaz tome i česte izmjene zakonskih propisa iz oblasti privrednog prava, te najave novih nameta uspješnim kompanijama.
Takođe, povećanje zarada državne administracije opravdano je, iz ugla privrede, ukoliko ga prati reprocitet u smislu smanjenja troškova poslovne zajednice po osnovu efikasnijeg rada administracije – kazali su iz PKCG.
Iz PKCG naglašavaju da plate u javnom sektoru ne bi trebalo da rastu brže od rasta privrede.
Uobičajeno je u razvijenim ekonomijama da su plate u administraciji niže jer se finansiraju od novca privrede, a zaposleni nemaju rizik gubljenja radnog mjesta, kao što je to slučaj u privredi koja posluje u tržišnim uslovima – pojasnili su predstavnici PKCG.
Pobjeda
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.