VUKOVIĆ: Crna Gora bilježi rekordan suficit, najnižu stopu nezaposlenosti i unaprijeđen kreditni rejting

PODGORICA – Trentuna finansijska situacija u Crnoj Gori je stabilna, o čemu najbolje svjedoči podatak da je, za prvih osam mjeseci ostvaren suficit budžeta u iznosu od 93,7 miliona eura, što je u poređenju sa planom, koji je predviđao ostvarenje deficita od 138,3 miliona eura, za 232 miliona eura bolji budžetski bilans, govori da je za očekivati da naš međunarodni ugled i investicioni potencijal može samo rasti – kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Novica Vuković.
U razgovoru o trenutnoj finansijskoj situaciji i ambicioznim planovima za dalji razvoj crnogorske ekonomije posebno ističe reformske mjere usmjerene na poboljšanje životnog standarda građana, povećanje investicionog potencijala i održavanje stabilne inflacije, što će stvoriti povoljan ambijent za domaće i strane investitore. Kroz odgovorno upravljanje javnim finansijama i smanjenje sive ekonomije, Crna Gora se, po riječima ministra Vukovića, kreće ka održivoj i konkurentnoj ekonomiji.
POBJEDA: Crna Gora je, poslije 11 godina, popravila kreditni rejting, a državna kasa je u plusu blizu 100 miliona eura. To su impresivni rezultati. Kako ocjenjujete trenutnu finansijsku situaciju u Crnoj Gori i kakvi su vaši planovi za unaprjeđenje finansijske stabilnosti zemlje? Može li uopšte bolje?
VUKOVIĆ: Uzimajući u obzir sve aspekte, uključujući globalnu situaciju, kao i ranjivost naše male, otvorene, uvozno zavisne ekonomije, navedene činjenice možemo smatrati upravo impresivnim, kako ste i ocijenili. Unaprjeđenje kreditnog rejtinga, nakon tolikog godina, u ovako kratkom roku, od dvije najkredibilnije kreditne agencije, predstavlja potvrdu da je Crna Gora na dobrom putu kada je riječ o ekonomskim politikama i razvojnim procesima koji su sprovedeni u prethodnih deset mjeseci i ohrabruje nas da, ubrzanom dinamikom, nastavimo u istom smjeru. Da je naša ekonomija u porastu, potvrđuje i povjerenje međunarodnih investitora u crnogorske obveznice, odnosno u državu Crnu Goru.
Poboljšanje kreditnog rejtinga nepobitno predstavlja potvrdu stabilnosti i napretka koji je Crna Gora ostvarila, uz potvrdu da postajemo predvidiv i stabilan ambijent.
Finansijska situacija je stabilna, a stabilnost i održivost možemo očekivati i ubuduće, oslonivši se na dosadašnje trendove rasta naplate, ali i projekcije za dalji rast prihoda u budžetu, kroz izmjene u domenu poreske politike, povećanje poreskog obuhvata i snažniju borbu protiv sive ekonomije. Prioritet Ministarstva finansija u narednom periodu ostaje kreiranje održivog fiskalnog i makroekonomskog okvira, kroz dostizanje suficita tekuće potrošnje, nastavak smanjenja neproduktivnih rashoda i povećanje budžetskih prihoda, te kreiranje pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, kroz podršku razvojnim projektima.

POBJEDA: Koji su vaši prioriteti u narednom budžetu i na koji način planirate obezbijediti efikasniju raspodjelu javnih sredstava?
VUKOVIĆ: Naš prioritet je da, kroz bolju koordinaciju i međuinstitucionalnu saradnju, povećamo odgovornost, obezbijedimo dobro finansijsko upravljanje, unaprijedimo fiskalnu disciplinu i stabilnost, kao i optimizujemo alokaciju i korišćenje javnih resursa. Svi ti ključni reformski planovi iskazani su u Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period 2024-2027. godine, Programom reforme upravljanja javnim finansijama 2022-2026. godina, kao i Smjernicama Makroekonomske i fiskalne politike za period 2025-2027. Imajući u vidu da je u toku proces izade Nacrta Zakona o budžetu za 2025. godinu, detaljniji pregled mjera i konkretni iznosi biće poznati nakon usvajanja istog od strane Vlade, odnosno do 15. novembra, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
POBJEDA: Kako komentarišete povećanje PDV-a na turistički sektor i kritike njihovih predstavnika?
VUKOVIĆ: Izradi tih zakonskih rješenja pristupili smo vrlo oprezno i odgovorno, u namjeri da ujednačimo stope PDV-a na usluge smještaja, odnosno usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, kao i da omogućimo kompenzaciju izgubljenih prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade čime je Crna Gora postala jedan od najpovoljnijih poreskih sistema u dijelu oporezivanja troškova rada.
Prethodnim zakonskim rješenjem mnogi ugostiteljski objekti (sobe, turistički apartmani, kuće i stanovi, etno sela, hosteli i dr.) bili su izostavljeni iz sistema snižene stope, čime je dolazilo do neravnopravnosti i diskriminacije učesnika na tržištu. Naš cilj bio je upravo da izbjegnemo diskriminaciju i stvorimo ravnopravne uslove za sve učesnike u ovom dijelu tržišta.
Prethodnim zakonskim rješenjem, snižena stopa na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, primjenjivala se samo u restoranima i objektima bez usluživanja (catering), dok su hoteli, odnosno hotelski restorani, kao i mnogi drugi ugostiteljski objekti (barovi, picerije, konobe, objekti brze hrane, poslastičarnice, pečenjare, pekare) ostali van opsega snižene stope. Novim zakonskim rješenjem predviđa se primjena snižene stope u svim objektima za pružanje ugostiteljskih usluga, čime se izjednačavaju svi učesnici na tržištu.
Dodatni cilj, novih zskonskih rješenja je očuvanje fiskalne stabilnosti, kroz kompenzaciju izgubljenih prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade čime je Crna Gora postala jedan od najpovoljnijih poreskih sistema u dijelu oporezivanja troškova rada.
POBJEDA: Šta vaša Vlada preduzima kako bi se smanjio javni dug i osigurala održivost državnih finansija na duži rok?
VUKOVIĆ: Upravljanje javnim dugom je jedan od najodgovornijih i najzahtjevnijih zadataka MF, imajući u vidu da je riječ o segmentu javnih finansija koji u velikoj mjeri utiče na kretanje i održivost kreditnog rejtinga i cjelokupne slike javnih finansija. Kao što se može vidjeti, kretanje javnog duga u odnosu na BDP poslednjih godina karakteriše trend opadanja, što je primarno posljedica snažnog privrednog rasta. Međutim, kako se približavaju rokovi za otplatu velikih jednokratnih otplata duga, kao što je to slučaj kod domaćih i ino obveznica, potrebno je obezbijediti sredstva za blagovremeno servisiranje duga prema povjeriocima.
Iako je apsolutni iznos naslijeđenih dugova prilično visok, moramo uzeti u obzir da je osim smanjenja javnog duga potrebno obezbijediti privredni rast koji bi mogao apsorbovati visok iznos duga sa jedne strane, i osnove za generisanje budžetskih prihoda, koji će omogućiti otplatu duga dijelom i iz sopstvenih izvora, a samim tim i manje zaduživanje.