U vremenu globalne neizvjesnosti, rasta kamatnih stopa i usporavanja evropske ekonomije, stabilnost javnih finansija postaje jedno od ključnih pitanja za male i otvorene ekonomije poput crnogorske. Crna Gora se zadužuje planski, kontrolisano i transparentno, uz uredno izmirivanje svih obaveza i unaprijed obezbijeđenu fiskalnu rezervu za najzahtjevnije godine koje slijede – poručuje ministar finansija Novica Vuković u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o otpornosti budžeta na spoljne šokove, rastu cijene zaduživanja, javnom dugu, penzionom sistemu i evropskim fiskalnim pravilima, Vuković ističe da se fiskalna stabilnost Crne Gore ne zasniva na jednokratnim mjerama, već na reformama koje treba da obezbijede dugoročnu održivost javnih finansija i nastavak evropskog puta zemlje.
POBJEDA: Koliko je crnogorski budžet otporan na spoljne šokove – rast kamatnih stopa, usporavanje EU ekonomije ili geopolitičke rizike?
VUKOVIĆ: Svjesni smo da je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, prirodno izložena kretanjima na globalnom nivou. U prethodnom periodu suočili smo se nizom izazova, od posljedica rata u Ukrajini, uključujući sankcije, inflaciju i energetsku krizu u Evropi, preko povećanih trgovinskih i protekcionističkih mjera, do fragmentacije globalnih lanaca snabdijevanja.
Takođe, u prethodnom periodu je došlo i do usporavanja ekonomije Evropske unije, čiji je realni ekonomski rast, prema podacima Eurostata, usporio na jedan odsto u 2024. godini.
Ipak, uprkos zahtjevnom međunarodnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore ostala je dinamična i iznad evropskog prosjeka, čemu svjedoče zvanični statistički podaci, uz snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala. Istovremeno, potvrđena je i dokazana i otpornost crnogorskog budžeta, koji je zabilježio pozitivne trendove. Kao što smo svi svjedoci, naplata pojedinih kategorija poreskih prihoda višestruko je uvećana u prethodnih nekoliko godina. Do ovoga je došlo usljed brojnih reformi i mjera koje su implementirane, u oblasti poreske, fiskalne politike i poslovnog ambijenta. Sve ovo pokazuje važnost sprovođenja reformi naročito u izazovnim vremenima, jer time jačamo ekonomsku vrijednost.
Dakle, finansijska situacija se može u ovom trenutku ocijeniti kao stabilna i povoljna, uz budžet koji je otporan na umjerene spoljne šokove, prije svega zahvaljujući snažnom ostvarenju budžetskih prihoda, odgovornom upravljanju javnim finansijama i postepenom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Takva fiskalna pozicija omogućava državi da, čak i u uslovima povećane neizvjesnosti na međunarodnom planu, uredno servisira obaveze i očuva stabilnost javnih finansija.
Pozitivni trendovi u naplati ključnih kategorija prihoda budžeta, naročito PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, akciza i poreza na dohodak fizičkih lica, ukazuju na snažnu ekonomsku aktivnost i efikasniju poresku administraciju. To daje dodatni fiskalni prostor za amortizaciju eventualnih negativnih uticaja rasta kamatnih stopa, usporavanja ekonomije EU ili geopolitičkih rizika.
Istovremeno, važno je naglasiti da se fiskalna otpornost ne zasniva na jednokratnim ili privremenim faktorima, već na jasnoj opredijeljenosti ka održivoj fiskalnoj politici. Nastavak fiskalne discipline i kontrola tekuće potrošnje ostaju ključni kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost i spriječila eventualna fiskalna neravnoteža.
Dalja diversifikacija ekonomije i budžetskih prihoda predstavlja važan srednjoročni cilj, jer smanjuje zavisnost od pojedinih sektora i povećava otpornost na spoljne šokove. U tom kontekstu, aktivno upravljanje javnim dugom i jačanje fiskalnih rezervi dodatno unapređuju kredibilitet fiskalne politike i smanjuju rizike u periodima pojačane globalne nestabilnosti.
POBJEDA: Javni dug je pod kontrolom, ali cijena zaduživanja raste. Da li Crna Gora može izbjeći nova skupa zaduženja u naredne dvije godine?
VUKOVIĆ: Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti upravljanja postojećim obavezama, uključujući i refinansiranje duga, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima. Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou.
U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući EURIBOR, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na rast troškova zaduživanja. Zbog toga se pitanje refinansiranja i upravljanja dugom ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega kroz produženje ročnosti, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.
U tom kontekstu, cilj fiskalne politike u narednom periodu je da se, kroz pažljivo planiranje budžetskih potreba, racionalno upravljanje likvidnošću i korišćenje povoljnih tržišnih prilika kada se one ukažu, obezbijede potrebna sredstva za naredni period.
Cilj fiskalne politike u naredne dvije godine nije povećanje javnog duga, već očuvanje njegove održivosti i stabilnosti, uz nastojanje da se nova zaduženja svedu isključivo na neophodan minimum, i to samo u slučaju potrebe za urednim servisiranjem ranije preuzetih obaveza ili obezbjeđivanjem sredstava za kapitalne projekte od strateškog značaja.
Država će koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku kako bi izbjegla skupa zaduženja, ali je važno istaći da potpuno izbjegavanje novog zaduživanja u uslovima dospijeća obaveza iz prethodnih godina nije uvijek moguće. Upravo zbog toga, sve odluke o eventualnom novom zaduživanju donose se oprezno, planski i isključivo u okviru zakonskih ograničenja, vodeći računa o dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti i interesima države.
POBJEDA
