Vujisić: Saradnjom škole, nastavnika, roditelja i NVO protiv govora mržnje na internetu

Škola može da utiče da se smanji govor mržnje na internetu, ističe profesor ruskog jezika u penziji Blagoje Vujisić.

Može li škola uticati na suzbijanju govora mržnje na internetu? Koliko su djeca žrtve govora mržnje na internetu?

Škola je vaspitno-obrazovna ustanova, što znači da pored obrazovanja ona i vaspitava djecu. Naravno da može uticati svakodnevnim razgovorima sa djecom. Nastavnici ne samo obrazuju nego i vaspitavaju učenike, pa zato škole i zovu vaspitno-obrazovne ustanove.

Nastavnik je u vaspitnoj obavezi da u sklopu vaspitnih ciljeva nastavnog gradiva povremeno i po potrebi obradi i ovu temu. Odjeljenski straješina mora na svom času i van toga časa da preventivno djeluju da ne dolazi do ove pojave, a ako se ona pojavljuje da u saradnji sa stručnim saradnicima (pedagogom i psihologom) radi na odstranjivanju ove pojave. Djecu treba učiti da poštuju različitosti i uvažavaju tuđa mišljenja i stavove, a ne da šire mržnju i da se nedolično ponašaju.

Ako je neko drugačiji od nas, ako nije iste vjere, pripadnosti izgleda, boje…Odmah se javlja govor mržnje, bilo da se radi o djeci ili odraslim osobama. Moramo prihvatiti da smo svi isti.

Koliko su djeca žrtve govora mržnje na internetu ?Ko to najčešće radi da li su u pitanju botovi ili lažni profili?

To najčešće rade botovi, a lažni profili se mogu primijetiti, pa bi sadržaj sa govorom mržnje trebalo brisati i blokirati. Gdje god neko napiše nešto i time širi mržnju, te stranice i profile treba ugasiti. Djecu treba vaspitavati da budu dobri ljudi. I od najranijeg doba njima treba usaditi da se dobro ponašaju i da postanu dobri ljudi.

Kako se može boriti protiv govora mržnje na internetu?

U aktivnostima protiv ove teme treba uspostaviti međusobnu saradnju roditelja, škole i NVO i djelovati planski i sistematski, a preduzeti efikasne mjere protiv lica koja šire govor mržnje.

Da li je tačan utisak da se govor najčešće odnosi na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe?

Administratori društvenih mreža po pravilu ne vrše govor mržnje, mada neki povremeno to rade. Govor mržnje nije najćešći na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe.

Što država radi da utihne govor mržnje?

Država mora preduzeti efikasnije mjere za suzbijanje ove pojave i predviđeti veće kazne za počinioce. Treba zabraniti profaštičke pojave ponašanja, spriječiti   nipodaštavanje tekovina NOB-a i veličanje pojedinaca koji su bili saradnici okupatora i ubice svog naroda u Drugom svjetskom ratu.

J. Šćekić

Tekst je nastao u okviru projekta „Direktori škola, influenseri i učenici protiv govora mržnje“. Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija.