Vojinović: Izgubljeno povjerenje EK iz oblasti životne sredine

Resorno ministarstvo i u tehničkoj i u prethodnoj vladi nije ispunilo očekivanja ni crnogorske javnosti niti Evropske komisije kada je u pitanju oblast životne sredine. Za dvije godine, u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, Vladi nije predložen, čak ni na javnu raspravu stavljen, nijedan zakon. Tek decembra 2022. godine je konačno Vlada usvojila Prijedlog zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti, koji je inače još u decembru 2019. godine usvojila tadašnja vlada, ali se čekalo još tri godine da se ponovo uputi u proceduru – kazala je u intervjuu za Pobjedu direktorka Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović.

Ona posebno ističe i izostanak potrebne normativne aktivnosti jer su upravo u protekle dvije godine EK i Evropski parlament donijeli brojne propise i strategije koje proističu iz Evropskog zelenog sporazuma, a koji su za Crnu Goru, kao državu kandidata, i te kako relevantni.

Na današnji dan, Crna Gora nema ključne strategije u ovoj oblasti, i to u oblasti biodiverziteta, vazduha, dezertifikacije. A kad nemate strategiju, nemate viziju niti dugoročni plan djelovanja, te problemi na terenu postaju samo složeniji – objašnjava Vojinović.

POBJEDA: Nedostaje monitoring, ne prate se stanja segmenata životne sredine, što o tome mislite?

VOJINOVIĆ: Mišljenja sam da od 2021. godine nemamo dobar trend u praćenju stanja segmenata životne sredine, tj. monitoringu. Umjesto da se obuhvat monitoringa svih segmenata životne sredine, vazduha, vode, biodiverziteta, mora i sl. povećava iz godine i godinu, isti je zadržan na nivou prethodnih godina, a monitoring buke i radioaktivnosti prošle godine nijesu ni realizovani. Takođe, predloženi program monitoringa za 2023. godinu nije u finansijskom smislu povećan, uprkos ranijim najavama da će se Ministarstvo boriti za mnogo veći budžet za ovu oblast koja to iziskuje i zaslužuje.

Agencija za zaštitu životne sredine je nastavila istraživanja u sklopu uspostavljanja Natura 2000 mreže, što je obaveza iz procesa EU integracija i bez toga nema zatvaranja poglavlja 27, tako da je pozitivno što tu nije došlo do zastoja.

Negativno je i to što Crna Gora ne ispunjava preporuke Bernske konvencije vezano za projekat Porto Skadar Lake, a što je na nedavnom sastanku u Strazburu ponovljeno. Tri morska zaštićena područja moraju što prije da dobiju suštinske upravljače, jer su proglašena prije više od godinu.

POBJEDA: Imamo i veliki problem zagađenja vazduha. Što je tu trebalo preduzeti?

VOJINOVIĆ: Problem zagađenja vazduha se nastavlja iz godine u godinu. Smatram da Ministarstvo mora da bude proaktivnije po tom pitanju i da zajedno sa lokalnim samoupravama ubrza donošenje i implementaciju nekih operativnijih mjera, jer se ne može čekati usvajanje strategije u ovoj oblasti već pune dvije godine, a podaci o koncentracijama zagađujućih materija su opominjujući za Pljevlja, Bijelo Polje, Podgoricu i Nikšić. Podsjetiću da se Crna Gora obavezala da će do 2027. godine sprovesti sve aktivnosti kako bi kvalitet vazduha bio u skladu sa graničnim vrijednostima emisija EU, a to podrazumijeva, pored rekonstrukcije TE Pljevlja i toplifikacije ovog grada, adekvatna rješenja u Bijelom Polju, Podgorici i Nikšiću, modernizaciju voznog parka, zamjenu čvrstih energenata održivijim alternativama i sl. Određeno ohrabrenje daje nedavno potpisani ugovor od strane EPCG vezano za toplifikaciju. Međutim, za sveukupno dovođenje kvaliteta vazduha u zakonom propisane granice mislim da nema dovoljno vremena da se ispuni postavljeni rok.

Pobjeda