Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord rekao je u intervjuu za Glas Amerike da Evropska unija, kao najveći trgovinski partner Srbije, pruža najviše prilika za razvoj srpske ekonomije.
Rekord je ocijenio da rast javnog duga u Srbiji, zbog velikih kapitalnih projekata, nije zabrinjavajući, dok god se tom pitanju pristupa na obazriv način.
Takođe je naveo da ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je – između ostalog – neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Zvaničnik Svjetske banke izrazio je i optimizam će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene – posebno hrane, ipak i dalje visoke.
Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada.
Glas Amerike: A da li očekujete da ta povećana potrošnja privremeno utiče na stopu inflacije?
Rekord: Mislim da neće značajno uticati na inflaciju. Nastaviće se pad.
Glas Amerike: Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Svjetska banka preporučuje dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju. O kojim konkretno je mjerama riječ?
Rekord: Ima niz mjera… Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.