Ustavni sud bio je dužan da Skupštini uputi formalno obavještenje o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović u toj sudskoj instanci, a da parlament potom postupa po tom obavještenju.
To proizilazi iz Nacrta mišljenja Venecijanske komisije, na koje je moguće podnijeti amandmane, a o kome je juče počela dvodnevna rasprava na plenarnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope.
Venecijanska komisije se u svom mišljenju nije bavila tumačenjem dva zakonska rješenja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, objašnjavajući da u nadležnosti Komisije nije da procijenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
PREPORUKE
U svom mišljenju je, međutim, preporučila usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda, uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju, donošenje odredbe kojom se sudiji omogućava da nastavi sudijsku funkciju do stupanja na dužnost novog sudije i širenje odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti najviše sudske instance.
Konstatujući postojanje spora u vezi sa primjenom Zakona o radu, koji propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju sa 66 godina i Zakona o PIO, koji preporučuje da ta granica bude 65 godina, Komisija objašnjava da je njen zadatak ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse, te davanje preporuka u cilju izbjegavanja sličnih situacija ubuduće.
U mišljenju podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa i da je to još značajnije u slučaju sudija Ustavnog suda, s obzirom na to da ta institucija predstavlja krajnji arbitar u pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
– Starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda treba da bude jasno propisana zakonom, bez ikakvih sumnji i nejasnoća i bez diskrecije tijela koje odlučuje o penzionisanju, naročito ako je riječ o političkom tijelu poput Skupštine – preporučuje Venecijanska komisija.
Naglašava i da postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudiji Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kako bi se spriječio bilo kakav neprimjeren spoljni uticaj.
Kada je riječ o tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija, Komisija naglašava da dva postupka mora sprovesti Ustavni sud na način što će utvrditi ispunjenost uslova za starosnu penziju na sjednici i o tome obavijestiti predlagača u roku od šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.
– Ustavni sud se, umjesto da konkretno odlučuje o postojanju uslova za prestanak mandata, ograničavao na odlučivanje o tome da li da uopšte pošalje obavještenje predlagaču… Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja i nije donosio formalnu odluku, već postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na Zakon koji je sud razmatrao. U većini slučajeva, stav Suda o primjenjivosti Zakona o radu može se zaključiti samo a contrario, iz toga što nije postignuta većina potrebna za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kad je Ustavni sud naveo koji zakon smatra primjenljivim, nije dao nikakvo obrazloženje – navodi se u Nacrtu mišljenja.
Kada je, sa druge strane, riječ o Skupštini, Komisija smatra da je ona trebala da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda.
Pobjeda
