Više osuda za korupciju, povjerenje građana izostaje

Crnogorske institucije su za godinu dana više nego učetvorostručile broj pravosnažnih osuda za korupciju na visokom nivou, sa šest na 25, i pokrenule postupke protiv bivših funkcionera. Ipak, povjerenje građana ne prati te rezultate – čak 81 odsto ispitanika i dalje smatra korupciju rasprostranjenom, a percepcija nezavisnosti pravosuđa među građanima ostaje veoma niska i nepromijenjena. Taj raskorak provlači se kroz cjelokupno ovogodišnje poglavlje o Crnoj Gori u Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, objavljenom juče u Briselu.

U izvještaju je navedeno i da je zemlja nastavila sa sprovođenjem reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, dok u oblasti medijskih sloboda i institucionalne ravnoteže vlasti i dalje postoje ozbiljni izazovi. Izvještaj se oslanja na podatke prikupljene tokom posjete Komisije Crnoj Gori, na pisane priloge crnogorske vlade, kao i na ocjene međunarodnih tijela i organizacija civilnog društva.

Dokument je podijeljen na četiri cjeline – pravosuđe, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i slobodu medija, te mehanizme provjere i ravnoteže vlasti.

Nezavisnost jača na papiru

Nivo percipirane nezavisnosti pravosuđa i dalje je veoma nizak među građanima, a prosječan među privredom, navodi se u izvještaju. Prema podacima Eurobarometra, 26 odsto građana i 52 odsto kompanija smatra da je nezavisnost sudova i sudija „prilično ili veoma dobra“. Dok je percepcija javnosti ostala nepromijenjena u odnosu na 2025. godinu (takođe 26 odsto), među kompanijama je značajno porasla sa 35 na 52 odsto. Kao glavni razlog za percipirani nedostatak nezavisnosti građani navode utisak o miješanju ili pritisku Vlade i političara.

Sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 je u toku, a Vlada je u martu usvojila novi Akcioni plan za period 2026–2027. Vlada je 19. februara 2026. usvojila i prijedlog ustavnih amandmana za jačanje nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta, koji, kako navodi Komisija, u potpunosti odgovara na ranije preporuke Evropske i Venecijanske komisije. Za Sudski savjet predviđa se ukidanje uloge ministra pravde kao člana po funkciji i da najmanje polovinu članova čine sudije koje biraju kolege. Naredni koraci obuhvataju glasanje u Skupštini, javnu raspravu i usvajanje dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Skupština je u julu 2025. usvojila privremeno povećanje plata za 30 odsto za nosioce pravosudnih funkcija i sudije Ustavnog suda, a u martu 2026. produžila je tu mjeru do kraja 2026, kao prelazno rješenje do posebnog zakona koji priprema Ministarstvo pravde. Sagovornici Komisije upozoravaju da produžavanje prelaznih mjera ne smije zamijeniti trajno i sistemsko rješenje i da to utiče na privlačnost pravosudne profesije.

Unaprijeđen je i regulatorni okvir za etičke i profesionalne standarde. Revidirani etički kodeksi sudija i tužilaca usvojeni su u oktobru, odnosno novembru 2025. godine. Do kraja 2025. Etička komisija Sudskog savjeta riješila je 12 predmeta i izrekla sankcije za troje sudija, dok je kod Tužilačkog savjeta etička komisija razmatrala 11 predmeta, a disciplinska četiri, u kojima su tri državna tužioca suspendovana, a jednom specijalnom državnom tužiocu mandat prekinut razrješenjem.

Uticaji na pravosuđe

Iako oba savjeta imaju uspostavljen mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, kritike i napadi na tužilaštvo i njegove odluke su se nastavili, što izaziva zabrinutost. Javne kritike političkih aktera na račun tekućih istraga i odluka pravosudnih organa postale su češće u izvještajnom periodu. Tokom skupštinskih rasprava u oktobru 2025, uključujući raspravu o godišnjem izvještaju Tužilačkog savjeta, pojedini poslanici i rukovodstvo Skupštine otvoreno su kritikovali tužilaštvo, uz lične napade na vrhovnog državnog tužioca. Državni tužioci do sada su podnijeli pet pritužbi kroz mehanizam za zaštitu nezavisnosti, a Tužilački savjet je 29. decembra 2025. ocijenio da su četiri osnovane. Sudskom savjetu tokom 2025. godine nije podnijet nijedan zahtjev za zaštitu.

Na planu efikasnosti ostvarena su izvjesna poboljšanja, dok izazovi u građanskim i privrednim predmetima ostaju. U 2025. godini riješeno je ukupno 93.430 predmeta, uz stopu rješavanja od 102,33 odsto, od čega je 14.036 predmeta starije od tri godine. Ustavni sud je nastavio da smanjuje zaostatke, primivši 1.115, a riješivši 1.462 predmeta, dok je zaostatak u januaru 2026. iznosio 1.656 predmeta.

Borba protiv korupcije

Percepcija stručnjaka, građana i privrednika je da nivo korupcije u javnom sektoru ostaje visok. Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025, Crna Gora ima 46 od 100 bodova i nalazi se na 65. mjestu u svijetu, a rezultat je stabilan tokom posljednjih pet godina. Prema specijalnom Eurobarometru za 2026, 81 odsto ispitanika smatra da je korupcija rasprostranjena (prosjek EU 71 odsto), a 76 odsto kompanija dijeli tu ocjenu (prosjek EU 65 odsto).

Sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028 i akcionog plana 2026-2027 je u toku. Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije usvojio je u martu 2026. novi akcioni plan i izvještaj o praćenju, prema kojem je 65 odsto mjera realizovano, 13 odsto djelimično, a 13 odsto nije sprovedeno. Savjet je 30. januara 2026. usvojio aneks strategije kojim se, u skladu sa preporukama GRECO, nosioci najviših izvršnih funkcija formalno prepoznaju kao oblast visokog rizika od korupcije.

Djelotvornost i koordinacija organa za sprovođenje zakona su unaprijeđene, a broj pravosnažnih presuda i osuda u predmetima korupcije na visokom nivou je porastao. Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je u 2025. osam istraga korupcije na visokom nivou (u odnosu na 17 u 2024) i podiglo pet optužnica protiv 13 lica, uz 99 odsto potvrđenih optužnica. Broj pravosnažnih osuda porastao je sa šest na 25, a broj pravosnažnih presuda sa 57 na 80. Ljudski resursi u borbi protiv korupcije su ojačani, ali su, kako navodi Komisija, Specijalnom državnom tužilaštvu potrebni dodatni resursi.

U aprilu 2026. imenovan je novi direktor Agencije za sprečavanje korupcije sa punim mandatom, čime je ojačana nezavisnost Agencije. Pozicija je bila upražnjena od aprila 2024, a taj dugotrajni vakuum je, ističe Komisija, potkopavao legitimitet i strateško usmjerenje Agencije. Administrativni kapaciteti tek treba da se unaprijede, a finansijska nezavisnost i dalje nije obezbijeđena jer je budžet za 2026. (2,19 miliona eura) ispod zakonskog minimuma.

Zakonski okvir o finansiranju političkih partija tek treba uskladiti sa preporukama OSCE/ODIHR i GRECO radi veće transparentnosti i kontrole trošenja. Skupština je u julu 2025. usvojila izmjene dva zakona, ali okvir i dalje nije usklađen sa postojećim preporukama, dok praćenje nalaza Državne revizorske institucije od drugih nadležnih tijela ostaje slabo.

Status čelnika RTCG i dalje sporan

Evropska komisija konstatuje da su novim imenovanjima savjeti Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Radio-televizije Crne Gore vraćeni u pun sastav, dok imenovanje generalnog direktora RTCG i dalje nailazi na pravne prepreke. Prema izvještaju, Skupština je u decembru 2025. imenovala tri člana Savjeta AMU, a novi predsjednik izabran je u februaru 2026, dok su u Savjet RTCG tri člana imenovana u julu 2025. Sam izvještaj, međutim, bilježi i da su uz znatno kašnjenje, tek u novembru 2025. i martu 2026. pokrenuti postupci za imenovanje dva člana Savjeta AMU i četiri člana Savjeta RTCG, čiji su mandati istekli u junu 2026. Komisija napominje da sagovornici, iako pozdravljaju nova imenovanja, upozoravaju da kašnjenja ukazuju na politički uticaj na ta tijela.

Ocjena o „punom sastavu“ u međuvremenu je postala prošlost. Upravo mjesta čiji su mandati istekli u junu ostala su nepopunjena, pa oba regulatorna tijela ponovo rade okrnjeno. Savjet AMU danas funkcioniše sa tri od pet članova i bez predsjednika, jer je mandat dotadašnjoj predsjednici istekao 1. juna, a tročlani savjet ne može da izabere novog, iako je Administrativni odbor Skupštine još prije nekoliko mjeseci verifikovao dvoje kandidata, Andreja Raspopovića i Marinu Vujačić. O njima plenum Skupštine još nije glasao.

Savjet RTCG je u međuvremenu ostao bez kvoruma, nakon što je Naod Zorić podnio ostavku nakon pravosnažne presude za zloupotrebu službenog položaja prilikom izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. Administrativni odbor je u međuvremenu predložio četiri nedostajuća kandidata, ali se povukao Veselin Drljević, iz istih razloga kao i Zorić. Skupština nije glasala ni o posljednjim prijedlozima Administrativnog odbora za Savjet RTCG. To tijelo, nadležno za nadzor javnog servisa, ne može punopravno da odlučuje. Time se ponavlja obrazac o kojem je Pobjeda više puta pisala – regulatori medija ostaju bez punog kapaciteta jer izostaje glasanje u parlamentu.

Kad je riječ o čelniku javnog servisa, Evropska komisija navodi da imenovanje generalnog direktora RTCG i dalje nailazi na pravna osporavanja. Osnovni sud u Podgorici je, prema izvještaju, u februaru 2025. po treći put poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju istog lica, generalnog direktora Borisa Raonića na tu funkciju. Izvještaj navodi da je od 2021. godine u tom predmetu doneseno osam presuda Osnovnog, četiri Višeg i jedna presuda Vrhovnog suda – ukupno trinaest, što se poklapa sa onim što je Pobjeda ranije dokumentovala o nizu sudskih odluka kojima su obarana Raonićeva imenovanja. Uz to, članovi Savjeta RTCG koji su glasali za Raonićevo imenovanje pravosnažno su osuđeni presudom Višeg suda zbog zloupotrebe službenog položaja. Izvještaj EK, čiji podaci sežu do proljeća 2026, taj krivični postupak još opisuje kao „u toku“, jer je presuda objavljena u junu. Monitor medijskog pluralizma za 2026. rangira nezavisnost javnog servisa kao srednje do visoko rizičnu.

Zabrinjavajući uticaj na medije

Transparentnost vlasništva nad audiovizuelnim medijima je poboljšana, ali praznine ostaju za onlajn medije, uz sve veću zabrinutost zbog uticaja medija u vlasništvu firmi registrovanih u Srbiji. AMU je u novembru 2025. pokrenuo javnu digitalnu platformu na kojoj su pružaoci audiovizuelnih usluga dužni da objave podatke o vlasništvu. Praznine ostaju jer ne postoji javno dostupna baza vlasništva za neaudiovizuelne medije, a zabrinutost postoji zbog izostanka transparentnosti vlasništva neregistrovanih onlajn medija, prije svega portala. Liberalna pravila o ulasku stranog kapitala dovela su do toga da su tri od četiri nacionalne privatne televizije većinski u stranom vlasništvu. Sagovornici ukazuju na prisustvo nezakonitog sadržaja poput govora mržnje i diskriminatornih narativa na tim kanalima.

Transparentnost dodjele javnih sredstava medijima je poboljšana, ali sprovođenje obaveza ostaje problem. Prema AMU, visok je nivo transparentnosti sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, koji se finansira na nivou od najmanje 0,2 odsto državnog budžeta. Sagovornici navode navodne slučajeve dodjele javnih sredstava neregistrovanim medijima, iako pravo na njih imaju samo registrovani, kao i da oslanjanje privatnih medija na javno finansiranje kao glavni izvor prihoda može ugroziti uređivačku nezavisnost. Savjet za samoregulaciju medija do februara 2026. narastao je na 77 članova.

SPI

Nove izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama usvojene su u decembru 2025, ali izazovi u sprovođenju i dalje postoje. Izmjene uvode mehanizam inspekcijskog nadzora nad obavezama proaktivnog objavljivanja i usklađuju domaći propis sa Direktivom o otvorenim podacima. Ipak, sagovornici kritikuju uvođenje šeme podijeljenih troškova koja građanima i organizacijama nameće sudske troškove čak i kada sud utvrdi da je uskraćivanje pristupa informacijama bilo nezakonito. Ukazuje se i na česta odbijanja pristupa informacijama, ćutanje institucija i nedovoljnu djelotvornost i nezavisnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, čiji finansijski, kadrovski i informatički resursi ostaju nedovoljni.

Napadi na novinare

Vlasti nastavljaju da primjenjuju politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, uz pojedinačne incidente. Od jula 2025. u državnom tužilaštvu otvoreno je ukupno 25 predmeta koji se odnose na prijetnje i nasilje nad novinarima ili njihovom imovinom, od kojih je 18 riješeno. Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara zabilježila je tri nova upozorenja, a platforma Media Freedom Rapid Response 15 upozorenja, jedan fizički napad, jedan slučaj seksualnog uznemiravanja, 11 verbalnih i onlajn napada i dva onemogućavanja pristupa događaju. Vlada je u decembru 2025. formirala međuresorsku radnu grupu za sprovođenje Mehanizma za bezbjednost novinara, uspostavljenog Protokolom o zaštiti novinara iz oktobra 2025. Suđenje za pokušaj ubistva novinarke iz 2019. godine i dalje se odugovlači, uz zabrinutost sagovornika da bi moglo nastupiti zastarijevanje prije izricanja presude.

Crna Gora još nema poseban zakon protiv tužbi usmjerenih na ušutkivanje javnog učešća (SLAPP), zbog čega su novinari izloženi pravnom zastrašivanju i pritisku. Iako nepostojanje jasne definicije SLAPP tužbe otežava prepoznavanje takvih slučajeva, više tužbi u 2025. tuženi su okarakterisali kao SLAPP.

Uz priznanje opredijeljenosti vlasti za usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, izazovi ostaju u planiranju zakona i djelotvornosti javnih rasprava. Komisija ocjenjuje da zakonodavno planiranje Vlade ima nedostatke, a da kvalitet zakonskih prijedloga poslanika ostaje neujednačen.

Ustavni sud kompletiran nakon izvještaja

Jednu od ključnih zamjerki iz izvještaja Crna Gora je otklonila dan nakon njegovog objavljivanja. Komisija konstatuje da je Skupština „više puta“ obarala glasanje o ustavnim sudijama i da je Sud više od pola godine radio u nepotpunom sastavu, sa šest od sedam sudija. Poslanici su, međutim, u četvrtak izabrali dvoje sudija koje je predložio predsjednik države – sutkinju Vrhovnog suda Jelenu Ružičić, za koju je glasalo svih 69 prisutnih poslanika, i sudiju Višeg suda Predraga Krstonijevića, izabranog sa 64 glasa, čime je Ustavni sud prvi put nakon više od pola godine popunjen u punom, sedmočlanom sastavu. Izborom je, uz to, okončan i status sutkinje kojoj je mandat bio produžen i nakon sticanja uslova za penziju, što su nevladine organizacije ranije kritikovale. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozdravila je izbor, ocijenivši da se time jača institucija ključna za vladavinu prava i za napredak u pregovaračkom poglavlju 23.

U maju 2026. usvojene su i izmjene Zakona o Ustavnom sudu kojima se, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, uređuju jasna pravila o penzionisanju ustavnih sudija.

Ljudska prava

Na dan 1. januara 2026. Crna Gora je imala sedam vodećih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje čekaju sprovođenje, što je porast za jednu u odnosu na prethodnu godinu, dok je do 17. juna taj broj porastao na osam.

Vlada finalizuje i novi zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda radi usklađivanja sa Pariskim principima i sticanja statusa „A“ (trenutno je akreditovana statusom „B“), pri čemu aktuelni nacrt ne predviđa povećanje finansijske i kadrovske samostalnosti ombudsmana.

Organizacije civilnog društva i dalje djeluju u pretežno podsticajnom okruženju, dok sagovornici ukazuju na nedovoljnu transparentnost i izostanak suštinskih konsultacija u zakonodavnim procesima. Prema Civicusu, prostor za djelovanje civilnog društva ocijenjen je kao „sužen“. Savjet za saradnju Vlade i nevladinih organizacija, ponovo uspostavljen u februaru 2025, održao je prvu sjednicu tek u decembru 2025. godine.

Izvor: Pobjeda