VELIKI USPJEH: Urođena anomalija kod bebe od osam mjeseci prvi put operisana u Crnoj Gori

Osmomjesečna beba sa perzistentnom kloakom prva je pacijentkinja sa tom rijetkom anomalijom koja je operisana u Crnoj Gori. Izvedenim uspješnim zahvatom je u crnogorskom zdravstvenom sistemu napravljen značajan iskorak.

Operaciju je obavila načelnica Odjeljenja za dječju urologiju Instituta za bolesti djece dr Irena Marić sa svojim timom, uz podršku svjetskih stručnjaka iz te oblasti medicine.

Perzistentna kloaka

Kako je za Pobjedu objasnila dr Irena Marić, perzistentna kloaka predstavlja razvojni poremećaj urorektalne pregrade, odnosno zajedničko otvaranje mokraćnog, genitalnog i digestivnog sistema.

– Kloaka je urođena anomalija nepoznatog uzroka. Kod ovog poremećaja rektum, vagina i urinarni trakt se otvaraju preko jednog zajedničkog kanala koji komunicira sa spoljašnjošću kroz jedan otvor, lokalizovan na mjestu gdje se inače nalazi otvor uretre. Ovo stanje je značajno ne samo zbog svoje rijetkosti, već i zato što predstavlja brojne izazove za oboljele osobe i njihovu porodicu. Razumijevanje ovako raritetnih anomalija je ključno za ranu dijagnozu, uspješno liječenje, kao i poboljšanje kvaliteta života malih pacijenata – objasnila je Marić.

Uzroci nepoznati

Dodaje da anomalija uglavnom nastaje u ranoj fazi razvoja embriona.

– Tokom ranog embrionalnog razvoja postoji zajednička šupljina koja se zove kloaka. Ona je normalna razvojna struktura prisutna kod svih embriona. Između približno 4. i 7. nedjelje gestacije dolazi do formiranja urorektalnog septuma, kao i postepenog razdvajanja kloake na prednji dio, to jeste urogenitalni sinus (bešika i uretra) i zadnji dio (rektum i analni kanal). Kad ovo izostane, nastaje kloaka, to znači da je ključni period nastanka anomalije uglavnom u prvom trimestru, posebno između 4. i 7. embrionalne nedjelje – kazala je načelnica Dječje urologije.

Ističe da se radi o jako rijetkom poremećaju, koji se javlja isključivo kod ženskih fetusa, te da tačan uzrok nije poznat.

– Procjene su da se sa ovom anomalijom rodi oko jedna na 50.000 živorođenih djevojčica, po nekim studijama i do 150.000. Uzrok u većini slučajeva nije potpuno razjašnjen. Neke studije ukazuju da je riječ o multifaktorskom poremećaju, kombinaciji genetskih i razvojnih faktora. Mada nijedan spoljašnji faktor nije definitivno potvrđen kao direktan uzrok, mnogi se istražuju: izloženost određenim teratogenima, poremećaji vaskularizacije embriona, mogući uticaji određenih lijekova ili toksina tokom rane organogeneze – kazala je Marić za Pobjedu.