Umjesto sređenih plaža, zakupci prijete protestima

 

Dok mediteranske zemlje uveliko finaliziraju pripreme za ljetnju sezonu, u Crnoj Gori situacija je daleko od organizovane. Nedavno raspisani tender Javnog preduzeća Morsko dobro za zakup plaža ne samo da je otvorio brojna pitanja o modelu upravljanja obalom, već je i dodatno zakomplikovao situaciju uoči turističke sezone. Umjesto da se fokus pomjeri na unapređenju ponude i kvalitetu usluga, zakupci sada strahuju od kašnjenja i neizvjesnosti, dok lokalna zajednica izražava zabrinutost zbog sve manje prostora dostupnog građanima i turistima.

Kvalitet ponude

Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, kaže za Pobjedu da je neophodno redefinisati način upravljanja plažnim prostorima i pronaći balans između ekonomske isplativosti i kvaliteta turističke ponude. Trenutni model, kako ističe, rezultira pretrpanošću, gubitkom prirodnog ambijenta i smanjenjem kvaliteta usluge, što može dugoročno narušiti reputaciju Crne Gore kao prestižne destinacije na Mediteranu.



Ratković

Dok bivši zakupci plaža tvrde da im je cijena zakupa povećana i do 400 posto, što će se neminovno odraziti na cijene plažnog mobilijara i drugih usluga, postavlja se pitanje – ko će u budućnosti moći da uživa u crnogorskim plažama i da li će one ostati dostupne širem krugu posjetilaca? Stručnjaci upozoravaju da bi neplanski pristup mogao rezultirati nesagledivim posljedicama, a sve češće najave protesta ukazuju na rastuće nezadovoljstvo u lokalnoj zajednici.

Komentarišući nedavno raspisani tender Morskog dobra za zakup plaža ističe da je neophodno razmisliti o promjeni koncepta upravljanja plažama.

– Na Crnogorskom primorju svjedočimo prenatrpanosti plaža, gomilanju prevelike ponude na malom prostoru, stvaranju haotične atmosfere nalik vašaru – sve s ciljem opravdanja visokih zakupnina. Međutim, osnovni problem ostaje – imamo manjak plaža u odnosu na potražnju, a uz to, prenatrpanost i natrpane ležaljke dodatno smanjuju raspoloživi prostor, čineći situaciju još težom – poručuje Ratković.

Umjesto što podstičemo nekontrolisano širenje komercijalnih sadržaja, ističe da je potrebno razmisliti o održivijem modelu koji bi omogućio bolji doživljaj kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu.

– Ako pogledamo plaže na Mediteranu u najboljim turističkim destinacijama, vidjećemo da postoji dobro osmišljena ponuda različitih sadržaja, ali u okviru jasno definisanog balansa između komercijalizacije i javnog interesa. Plaža, prije svega, treba da bude prostor za odmor i opuštanje, a ne isključivo mjesto za gomilanje komercijalnih sadržaja. Zato je ključno postaviti jasne granice – privatizacija plaža može imati smisla u određenim segmentima, ali nikako ne smije značiti potpuno isključivanje javnosti iz pristupa obali – naglasio je prof. Ratković dodajući da nije zamislivo da se sve plaže komercijalizuju i postanu isključivo dostupne onima koji su spremni da plate visoke cijene, ali, isto tako, ne možemo ni očekivati da će sve plaže biti besplatne i bez ikakvih dodatnih sadržaja.

– Problem je u tome što trenutno svjedočimo pravom nadmetanju različitih interesnih grupa koje nastoje da preuzmu kontrolu nad plažnim prostorima, s ciljem da ih iskoriste isključivo za vlastiti profit. Umjesto strateškog planiranja, sadašnja situacija sve više liči na organizovanu borbu za preuzimanje što većeg dijela obale, pri čemu se često zanemaruje dugoročna održivost i kvalitet turističke ponude. Ako se hitno ne postave jasna pravila i ne osmisli model koji će omogućiti i privatne i javne sadržaje na zdravim osnovama, rizikujemo da obale postanu isključivo zone profita, nedostupne širem broju posjetilaca i osiromašene po pitanju kvaliteta usluge i prirodnog ambijenta – objasnio je Ratković.

Kratkoročni uslov

Međutim, postavlja se pitanje, kako ističe, da li su uslovi realni i dobro promišljeni.

– Ako tender nije transparentan ili nije usklađen s realnim potrebama tržišta, onda je sasvim razumljivo da izaziva ovako snažne reakcije i podstiče nesigurnost. Ključno je osigurati da ovakvi procesi budu jasni, fer i uvažavaju interese svih strana – kako lokalnog stanovništva, tako i onih koji se bave turizmom, a posebno posjetilaca koji od turizma očekuju kvalitetnu i stabilnu ponudu – kazao je Ratković dodajući da trenutni koncept upravljanja plažama nije u skladu s dugoročnim interesima ni turizma, a ni lokalnog stanovništva, već ga karakterišu kratkoročni interesi koji često dovode do degradacije kvaliteta obale i turističke ponude.

– Potrebno nam je novo rješenje – koncept u kojem će plažni pojas biti oslobođen prekomjerne komercijalizacije, dok bi komercijalna ponuda i ugostiteljski sadržaji bili premješteni u neposredno zaleđe. Na taj način, plaže bi zadržale svoju osnovnu svrhu – da budu prostor za odmor i uživanje, gdje će posjetioci moći nesmetano da ispune svoj primarni motiv dolaska, a to je kupanje i opuštanje u okviru kupališnog turizma – poručuje prof. Ratković dodajući da su plaža i more nerazdvojni – i da jedno bez drugog ne funkcioniše.

– Ne možemo očekivati kvalitetan turizam ako plaže postanu pretrpane, neuredne i nepristupačne, a ako izgubimo taj balans, gubimo i samu suštinu primorskog turizma. Ukoliko želimo da unaprijedimo turizam, neophodno je imati jasnu strategiju, ali, nažalost, trenutno nemamo čak ni ažuriranu strategiju održivog razvoja turizma, budući da je važeći dokument istekao ove godine. Što se tiče upravljanja plažama, ranije je bilo mnogo studija i elaborata, ali većina njih nije primijenjena u praksi. Umjesto strateškog pristupa, nastavili smo s konceptom pretvaranja plaža u privatne prostore namijenjene isključivo određenim pojedincima i zakupcima, dok bi u stvarnosti one morale biti dostupne svima koji dolaze na obalu – objašnjava Ratković.

Pobjeda