Čak 70,9 odsto mladih (15 do 30 godina) u Ulcinju nema povjerenje u lokalnu vlast, ne identifikuje aktere u društvu koji se bave omladinskim radom i omladinskom politikom, a skoro polovina, odnosno 48 odsto svoju budućnost vidi u inostranstvu.
To je pokazalo istraživanje koje je sprovedeno u decembru 2024. godine za potrebe izrade lokalnog akcionog plana za mlade 2025–2026. Cilj istraživanja je bio da ukaže na potrebe i probleme mladih u oblasti obrazovanja (formalnog i neformalnog), zapošljavanja, kulture, sporta, zdravstvene i socijalne zaštite, aktivizma i učešća.
PROBLEMSKE OBLASTI
Prema rezultatima popisa iz 2023. godine u Ulcinju je bilo ukupno 20.507 stanovnika, od čega je 10.399 muškaraca i 10.108 žena. Od tog broja, mladih je bilo: od 15 do 19 godina – 1.129, od 20 do 24 godine – 1.139 i od 25 do 29 godina – 1.336.
Tokom analize stanja položaja i potreba mladih identifikovano je više problemskih oblasti koje zahtijevaju međusektorsku saradnju i na koje je moguće djelovati sa lokalnog nivoa.
– Kao prva oblast istakao se nedovoljno razvijen sistem podrške mladima pri tranziciji u odraslo doba. Mladi nijesu osposobljeni kako da dođu do korisnih informacija što direktno utiče na njihov lični razvoj.
Neformalno obrazovanje predstavlja još jednu kariku na kojoj je potrebno raditi u cilju sticanja praktičnih znanja i vještina i kompetencija za samostalan život jer usljed nedostatka istih, mladi gube motivaciju da se uključe u razne dodatne aktivnosti.
Druga problemska oblast jeste neuključenost mladih u sprovođenje i kreiranje javnih politika. Mladi žele da budu uključeni više, s druge strane smatraju da neće biti uvaženi, što dalje vodi ka izostanku inicijative. Takođe, primjetno je malo povjerenje u institucije sistema što dalje doprinosi neaktivnosti.
Ne postoji mnogo mogućnosti za volontiranje, niti dovoljno znanja o benefitima istog, usljed čega malo mladih učestvuje u takvim aktivnostima. Kako bi implementacija omladinske politike bila na zadovoljavajućem nivou, potrebno je postići dobru međuresornu saradnju, a upravo nedostatak iste predstavlja treću problemsku oblast – rezultati su istraživanja.
MENTALNO ZDRAVLJE
Više od 61 odsto anketiranih je u potpunosti nezadovoljno kvalitetom usluga koje nude zdravstvene ustanove, a više od polovine smatra da su mladi nemarni po pitanju mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje detektovano je kao najviše ugroženo što zbog stigme koju predstavlja odlazak stručnom licu, što zbog slabe osviješćenosti o tom problemu kao i neznanja kako pomoć potražiti. Stoga je potrebno raditi na destigmatizaciji ovog problema.
Takođe, seksualno i reproduktivno zdravlje često su tabu teme koje se ne pokreću, stoga je potrebno prije svega raditi sa roditeljima kako bi bili prva karika u informisanju djece ali i u prepoznavanju problema u pogledu svega navedenog.
– Aktivna borba protiv bolesti zavisnosti i nasilja je od izuzetnog značaja, kao i edukacija u pogledu bezbjednosti u saobraćaju s obzirom na to da iste vode ka povećanom riziku po zdravlje mladih usljed nedovoljne osviješćenosti.
Posebnu pažnju je potrebno posvetiti načinu provođenja slobodnog vremena, te omogućiti dostupnim razne sadržaje kako bi se provodilo na kvalitetan način. Kulturni sadržaji treba da budu dostupni, vidljivi i promovisani na način koji je blizak mladima – preporuka je autora istraživanja.
Posljednja problemska oblast se odnosi na nedovoljno razvijene mehanizme kreiranja, sprovođenja, monitoringa i evaluacije omladinske politike.
– Na lokalnom nivou u pogledu toga potrebno je uvezati institucije i pratiti sprovođenje aktivnosti u kontinuitetu na sistematičan način. Problem predstavlja i neinformisanost zaposlenih u pogledu rada s mladima pa je to jedna od oblasti na koju je potrebno obratiti posebnu pažnju – konstatovano je u Lokalnom planu.
Opština je za ostvarenje Lokalnog akcionog plana za mlade 2025–2026. godine predvidjela 20.300 eura.
Bez posla 190 visokoobrazovanih
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Ulcinj trenutno se nalazi 277 mladih.
– To ukazuje na ozbiljne izazove s kojima se ova populacija suočava na tržištu rada. Među njima, 190 posjeduje visoko obrazovanje, što pokazuje da ni završeni fakulteti ne garantuju zaposlenje.
Ovaj podatak ukazuje na neusklađenost između stečenih znanja i vještina mladih i realnih potreba tržišta rada, kao i na ograničen broj radnih mjesta u struci.
Pored visokoobrazovanih, 39 mladih osoba ima četvrti stepen obrazovanja, što uključuje tehničke i stručne profile, dok devet lica posjeduje treći stepen obrazovanja, koji najčešće obuhvata zanatska zanimanja.
Ove kategorije mladih imaju određene mogućnosti za zapošljavanje, ali često im nedostaje dodatna podrška u vidu stručnog usavršavanja ili prekvalifikacije kako bi pronašli adekvatno zaposlenje – navedeno je u planu.
Autore dokumenta posebno zabrinjava situacija nekvalifikovanih mladih, kojih je ukupno 39. Od njih je 25 završilo osnovnu školu, ostali imaju nepotpuno osnovno obrazovanje.
Takođe, na evidenciji nezaposlenih nalazi se i pet mladih osoba sa invaliditetom, što ovu grupu čini dodatno ranjivom.
Istraživanje je ukazalo na uočljivo veću opredijeljenost mladih za zapošljenje u javnom sektoru u odnosu na privatni, ali je značajan podatak i da je 75,7 odsto onih koji bi željeli da razviju sopstveni biznis…
Pobjeda
