Ukupni prihodi tri mljekare iz Crne Gore manji od Imlekovih

The milkmaid in farm by milking machine

Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – „Lazine“, „Nika“ i „Srna“ – ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura.

Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu „kravicu“, imao je ukupan prihod od 34,68 miliona eura. To znači da je Imlek, koji se ne bavi domaćom proizvodnjom, već distribucijom uvoznih proizvoda, imao čak za četvrtinu veći ukupni prihod (24,85 odsto) nego tri najveće crnogorske mljekare zajedno, pokazala je analiza „Bankara“ o poslovanju mljekarskih kompanija u 2024. godini.

Ipak, ovo je samo dio ukupne slike o dominaciji uvoznog mlijeka i mliječnih proizvoda nad domaćom proizvodnjom u ovom sektoru.

Pored „kravice“, na crnogorskom tržištu su široko zastupljeni i drugi uvozni brendovi, poput „dukata“, „zbregova“, „K plusa“, „megglea“ i drugih. Zbog toga je tržišna pozicija domaćih proizvođača još nepovoljnija.

S druge strane, tri najveće crnogorske mljekare zajedno zapošljavaju 219 radnika, što je gotovo pet puta više u odnosu na 48 zaposlenih u Imleku Boka.

Đuranović: Podstaći domaću proizvodnju

Predsjednik Odbora prehrambene i poljoprivredne industrije Privredne komore (PKCG) Milutin Đuranović izjavio je za „Bankar“ da je u 2024. godini uvoz jogurta bio za 66 odsto veći od domaće proizvodnje ovog mliječnog proizvoda – odnosno, na svakih 100 litara jogurta proizvedenog u Crnoj Gori uveze se čak 166 litara.

– U prethodnoj godini na uvoz jogurta potrošeno je 18,6 miliona eura. Nakon višegodišnjeg rasta uvoza jogurta, ali i drugih mliječnih proizvoda, Vlada Crne Gore formirala je radnu grupu u koju su uključeni predstavnici više ministarstava, farmera i mljekara, sa zadatkom da se ozbiljno pozabave ovim problemom – rekao je Đuranović.

Cilj ove radne grupe je da pronađe rješenja za smanjenje uvoza jogurta, čime bi se podstakla domaća proizvodnja i otkup mlijeka.

Đuranović objašnjava zašto je domaća proizvodnja jogurta od ključnog značaja za Crnu Goru.

– Proizvodnja jogurta predstavlja osnovu mljekarskog sektora Crne Gore. Ako prestane domaća proizvodnja, ugasiće se veći dio otkupa mlijeka, a mljekarstvo je kičma stočarstva, koje je, pak, oslonac crnogorske poljoprivrede – ističe Đuranović.

U posljednjih pet godina, uvoz jogurta povećan je za 45 odsto, dok je domaća proizvodnja smanjena za 8,3 odsto. U odnosu na 2023. godinu, uvoz je porastao za dodatnih tri odsto, dok je domaća proizvodnja blago opala.

Imlek Boka je u 2024. godini ostvario prihod od 34,68 miliona eura, što predstavlja godišnji rast od četiri odsto (u odnosu na 2023. godinu). Rashodi su iznosili 33,94 miliona eura, uz rast od pet odsto, dok je neto profit iznosio 646.381 eura, što je pad od 17 odsto u odnosu na 2023. godinu. Kompanija je zapošljavala 48 radnika, jednog više nego prethodne godine.

Dan

Obavještenje o kolačićima (cookies)

Ovaj veb sajt koristi kolačiće (cookies) kako bi vam obezbjedio najbolje iskustvo korišćenja. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se čuvaju na vašem uređaju i pomažu nam da analiziramo saobraćaj, personalizujemo sadržaj i omogućimo funkcionalnosti kao što su prijavljivanje ili čuvanje postavki.