Najava povećanja akciza na slatkiše i sladoled, vode i sokove sa dodatkom zaslađivača, te ubrzanje akciznog kalendara za cigarete od 1. jula vjerovatno će pokrenuti novi talas poskupljenja, zahuktavanje inflacije i uticaće na dalji pad standarda i jačanje sive ekonomije, pokazuju podaci koje prezentuje portal BiznisCG.
Prema podacima Centralne banke, lanjska inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je čak 17,2 odsto i najveća je u posljednje dvije decenije. Najveći uticaj na stopu inflacije imali su rast cijena hljeba, mlijeka, sira, jaja, duvana i mesa. Inflacija u januaru je, prema najsvježijim podacima, iznosila 0,4 odsto, uprkos padu cijena hrane i potrepština na svjetskim berzama.
Građani i privrednici opravdano strahuju da će potez Vlade sa većim akcizama, podstaći novi talas poskupljenja i još veću inflaciju. Koliko će to biti, rano je za prognozu.
Međutim, važno je istaći da povećanje ovih akciza nije baš evropski standard budući da su skandinavske zemlje, koje apsolutno oporezuju sve, ukinule akcize na bezalkoholna pića.
DANSKA I NORVEŠKA UKINULE AKCIZE NA BEZALKOHOLNA PIĆA
Podaci koje prezentuje portal BiznisCG pokazuju da su Danska i Norveška 2014, odnosno 2021. godine ukinule akcize na bezalkoholna pića, dok u mnogim zemljama Evrope ta stavka ne postoji u oporezivanju.
U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Švedskoj, koje su članice EU, akcize na bezalkoholna piće ne postoje. Za čitaoce će biti zanimljiv podatak da u zemljama regiona: Srbiji, Albaniji i Makedoniji –akcize na bezalkoholna pića takođe ne postoje.
Najmanja akciza za bezalkohna pica se plaća u BiH pet centi po litru dok je najveća u Velikoj Britaniji od 20 do 27 centi po litru.
Prema predlogu Vlade, uvode se akcize na slatkiše od 50 centi po kilogramu, za vode i sokove sa zaslađivačima od 10 do 25 centi po litru, kao i za plastiku za jednokratnu upotrebu.
GRAĐANI OGORČENI
Građani su ogorčeni najavama novih poskupljenja preko novih nameta i ne vjeruju u zvanične podatke o inflaciji.
“Cijene osnovnih proizvoda koje kupujemo svaki dan nijesu skočile 15 ili 17 odsto kako tvrdi zvanična statistika, no 100 odsto. To je vidljivo golim okom, jer trgovci pišu svaki dan nove cijene. Što se tiče povećanja akciza na slatkiše i bezalkoholna pića, to će samo podstaći nova poskupljenja. Apsolutno sam protiv toga, jer je to udar na djecu i obične građane”, kaže za BiznisCG Podgoričanka Mirjana Janković, koju smo zatekli u jednom marketu.
Slično razmišljanje ima i prodavačica Aleksandra Laković:
“Poskupljenja slatkiša i sokova će doprinijeti da imamo manje pazare, a građani niži standard. Sve je skuplje i građani su sa pravom ogorčeni. Treba oporezovati skupocjene stvari, a ne udarati na djecu tako što će im biti skuplji slatkiši”, tvrdi Laković.
Vlada je osim proizvode od šećera, kakaoa, sladoleda i negaziranu vodu sa dodatkom zaslađivača, planirala da dodatno oporezuje i cigarete, plastiku za jednokratnu upotrebu, igre na sreću na internetu, ofšor transakcije, nekretnine, kao i da zabrani pozajmicu između kompanija koje ne plaćaju porez. Proklamovani cilj je povećanje budžetskih prihoda za 24,4 miliona eura, ali i ispunjavanje uslova Svjetske banke za dobijanje garancije za zaduženje.
PRIVREDA ZABRINUTA
Privrednici su zabrinuti zbog najave izmjena pet poreskih zakona jer smatraju da će to oslabiti kupovnu moć građana i podstaći sivu ekonomiju.
“Umjesto očekivanog smanjenja nameta privredi, najavljenim izmjenama poreskih zakona uvode se dodatna opterećenja i privreda dovodi u još teži položaj, pri čemu se zanemaruje složeni ekonomski trenutak u kojem se odvijaju poslovni procesi. Takođe, zanemaruje se činjenica da će predložene izmjene poreza dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije umjesto povećanja prihoda za državu“, saopšteno nam je iz Privredne komore.
Privredna komora smatra da predvidljivost poreske politike značajni faktori u donošenju odluke o investiranju ili nastavku investiranja u poslovne operacije.
„A ovakvim izmjenama zakona se ne šalju takve poruke ni domaćim ni stranim investitorima. Imajući u vidu naprijed navedeno, apelujemo da se proces izmjene ovih zakona zaustavi, te predlažemo održavanje sastanaka donosioca odluka sa privredom, za koji smatramo da je ključan za usvajanje i sprovođenje bilo kakvih promjena po ovom pitanju“, navode iz Privredne komore. Na sličnom fonu su i ostala privredna udruženja, a Američka privredna komora je zatražila sastanak sa predstavnicima Vlade.
Nezvanično, sva poslovna udruženja u Crnoj Gori dijele stav Privredne komore.
STAVOVI MINISTARA
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je prošle sedmice saopštio da je u pitanju evropska obaveza, iako su ove akcize prisutne u manjem broju zemalja EU.
„Ovo su proizvodi koji su najvećim dijelom iz uvoza. Na njima su i te kako solidne marže uvoznika i veleprodavaca. Ti su profiti i sada su bili izuzetno visoki, vidjećemo kakav će biti tržišni odjek ovih mjera. Ovo je nešto što treba i mora da se radi i što je naša evropska obaveza“, kazao je Damjanović.
Umjereniji stav je imao ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić koji je na direktno pitanje autora teksta na A plus televiziji odgovorio da je čuo različitih mišljenja na ovu temu.
“Vlada se odrekla milionskih prihoda od akciza na gorivo, kako bi očuvala standard građana. Treba povećati akcize na nezdrave proizvode, ali je svakako uvođenje poreza na luksuz baš dobra ideja”, rekao je ministar.
Ministarstvo finansija je najavilo izradu Nacrta zakona o oporezivanju luksuznih proizvoda, ali je utisak da je ovu mjeru trebalo uvesti još prije nekoliko godina.
Država Crna Gora, poput recimo Bosne i Hercegovine, mora oporezovati luksuz: skupocjene jahte, automobile, satove, skupu odjeću od krzna, firmiranu obuću i odjeću…a da odustane od najavljenog povećanja ovih akciza koja pogađaju obične građane i djecu.
Poslanici će o povećanju akciza, uprkos protivljenju privrede, odlučivati na vanrednoj sjednici parlamenta zakazanoj za utorak 28. februara.
Predrag ZEČEVIĆ
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.