Trideseta međuvladina konferencija između Evropske unije i Crne Gore biće održana u petak, 6. novembra, saznaje nezvanično Pobjeda.
Biće to prvi od dva sastanka na visokom nivou koji će biti organizovani tokom ovog mjeseca. Konačan broj poglavlja koja će biti zatvorena krajem sedmice biće poznat narednih dana, nakon zasijedanja pripremnih tijela koja djeluju pri Savjetu EU.
Koje će se oblasti naći na dnevnom redu međuvladine konferencije znaće se nakon što članovi Radne grupe za proširenje i zemlje u pristupnim pregovorima danas iznesu svoje ocjene o ispunjenosti šest od ukupno 12 preostalih otvorenih poglavlja. Naime, ova radna grupa raspravljaće o napretku Crne Gore u šest poglavlja, i to 12 – Bezbjednost hrane, 14 – Transportna politika, 15 – Energetika, 16 – Porezi, 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i 33 – Finansijska i budžetska kontrola.
Uz to, na dnevnom redu današnjeg zasijedanja je i posebna tačka gdje će biti razmotrene zaštitne klauzule za buduće ugovore o pristupanju i razmijenjeni stavovi koji su tijesno vezani za jedini takav dokument čije je pisanje u toku – Ugovora za pristupanje Crne Gore EU.
Podsjećamo da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević prije desetak dana saopštila kako je pregovarački tim naše zemlje predao evropskim institucijama pozicije za zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja.
Međuvladina konferencija u petak mogla bi da donese mnoga olakšanja u susret, nadamo se, posljednjem takvom skupu do kraja ove godine. No, mogla bi i da otkrije svu krhkost odnosa unutar same EU. Jer, pitanje završetka pristupnih pregovora Crne Gore u decembru ostaće otvoreno bukvalno do posljednjeg trena zbog bilateralnih pitanja sa Hrvatskom čiji pokušaj rješavanja predstavlja trku s vremenom.
Zvanični Zagreb je nedavno zaokružio svoje zahtjeve u osam tačaka i izrazio očekivanje da će sva biti vrlo brzo riješena. Takođe, premijer Hrvatske Andrej Plenković i evropska poslanica te zemlje Sunčana Glavak prošle sedmice su iznijeli identične stavove kako ispunjavanje ovih uslova predstavlja „usklađivanje sa evropskim vrijednostima“.
S druge strane, istog dana je iz Delegacije EU u Crnoj Gori stigla sasvim drugačija poruka, i to od šefa ove kancelarije, ambasadora Johana Satlera.
Napredak u reformama u Crnoj Gori posljednjih godina je izuzetan i to niko ozbiljan ne može da ospori. Geopolitičke okolnosti usmjerile su veću pažnju na proširenje EU, ali nijesu promijenile naša pravila – rekao je on.
Kako je istakao, pristupanje EU ostaje „proces zasnovan na zaslugama“. Istovremeno je prenio preporuke EK državama članicama da zatvore poglavlja 23 i 24 sa Crnom Gorom, koja se odnose na vladavinu prava i među ključnima su u pregovaračkom procesu.
Konkretni rezultati su važni, a Crna Gora je pokazala da može da ih ostvari u svim pregovaračkim poglavljima. Što je izuzetno važno – u oblasti vladavine prava. Preporučujemo državama članicama da zatvore poglavlja 23 i 24. Mi, ako hoćete, garantujemo za vas. I dali smo riječ za vas – izjavio je Satler.
Istovjetne poruke proteklih par mjeseci su se čule i sa drugih adresa, a mnoge članice EU koriste svaku priliku da istaknu kako bilateralni odnosi ne smiju uticati na zatvaranje poglavlja. Upravo je to učinio i prvi čovjek jedne od ključnih članica EU, njemački kancelar Fridrih Merc. On je na zatvaranju Samita lidera Berlinskog procesa, održanom 22. oktobra u Miločeru, naveo da se Crnoj Gori otvara evropska perspektiva, te da joj se mogu pružiti konkretna uvjerenja da će 2028. godine postati 28 članica EU.
Crna Gora je na dobrom putu da se uskoro pridruži EU, a ostali treba da slijede taj primjer – naveo je on.
Ovakve ocjene ponovljene su i u nacrtu godišnjeg izvještaja EK, gdje se ističe kako je naša zemlja ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima, te ostvarila napredak u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Ako se pregovori okončaju, redovne izvještaje o napretku zamijenili bi izvještaji o praćenju obaveza do pristupanja EU.
U dokumentu se podsjeća i kako je Ugovor o pristupanju već u pripremi, uz preciziranje da će prvi put biti primijenjen „ojačani pristup“ zaštitnim klauzulama. Prijedlog je sadržan u nacrtu pravnih odredbi koji je već dostavljen državama članicama, dok će konačan sadržaj utvrditi Savjet EU. Predložena je i mogućnost odlaganja pristupanja ako postoje jasni dokazi da država nije spremna da ispuni uslove članstva. Ojačani mehanizmi nadovezuju se na ranije zaštitne odredbe koje su imale Bugarska, Rumunija i Hrvatska u svojim ugovorima o pristupanju.
POBJEDA
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.