U Crnoj Gori ima preko 160.000 stambenih jedinica koje se ne koriste za stalno stanovanje

Udruženje podstanara Crne Gore – „Moj Dom“ saopštilo je da, prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, u Crnoj Gori postoji ukupno 392.910 stanova, ali značajan dio njih nije u funkciji svakodnevnog stanovanja.

– Konkretno: 89.080 stanova koristi se isključivo za sezonski boravak, 71.200 stanova je privremeno nenastanjeno ili trajno napušteno. Ukupno, riječ je o preko 160.000 stambenih jedinica koje se ne koriste za stalno stanovanje – što čini više od 40 odsto ukupnog stambenog fonda – navodi se u saopštenju Udruženja.

Istovremeno, kako navode, procjenjuje se da u Crnoj Gori postoji oko 30.000 podstanarskih porodica koje svakodnevno žive u neizvjesnosti, bez prava na trajnu stambenu sigurnost, izložene samovolji tržišta, nesigurnim ugovorima i nekontrolisanim cijenama zakupa.

– Ove brojke predstavljaju ne samo porazan odnos između raspoloživih resursa i stvarnih potreba građana, već i jasnu sliku duboko disfunkcionalne stambene politike – naveli su.

Četiri godine borbe za vidljivost i pravdu

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da već četiri godine vodi kontinuiranu borbu da se glas podstanara čuje i prepozna.

– Kroz medijske istupe, analize i direktnu komunikaciju s institucijama, pokušavamo ukazati na činjenicu da stambena kriza nije apstraktan problem, već svakodnevna realnost za desetine hiljada ljudi. U više navrata smo ukazivali na potrebu hitnog uspostavljanja zvaničnog registra podstanara i iznajmljivača, bez kojeg država nema osnovu za bilo kakvu ozbiljnu politiku u oblasti stanovanja – saopštili su iz Udruženja.

Siva zona rentijerstva – tiha prijetnja sistemu

Tržište zakupa je, kako su rekli, i dalje u ogromnoj mjeri sivo, van svakog nadzora.

– Podstanari često nemaju nikakvu pravnu zaštitu, a država gubi značajne poreske prihode. I dok se broj podstanara povećava, njihova sigurnost, prava i dostojanstvo ostaju na marginama. Ovakvo stanje nije održivo – ni društveno, ni ekonomski – podsjećaju.

Novi projekti, stari problemi?

Dodatno zabrinjava što se, navode oni, najavljuju novi veliki urbanistički i građevinski poduhvati – poput Veljeg brda u Podgorici i drugih luksuznih kompleksa širom Crne Gore – bez garancija da će ti stanovi biti dostupni građanima kojima je stan najpotrebniji.

– Ukoliko se nastavi dosadašnja praksa, rizikujemo da dobijemo još desetine hiljada novih stambenih jedinica koje će završiti kao investiciona nekretnina, sezonski smještaj ili statusni simbol – potpuno izvan domašaja prosječnog građanina. To bi značilo dodatno produbljivanje jaza između potreba i dostupnosti, dok bi stvarni problemi ostali netaknuti – rekli su iz Udruženja.

Pobjeda