Interes novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa za preuzimanje Grenlanda, autonomne teritorije Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva. Prema Dejvidu Barkeru, investitoru za nekretnine i bivšem ekonomisti u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi da se kreće od 12,5 milijardi dolara do čak 77 milijardi dolara.
Ova procjena, koju je objavio The New York Times, zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim Djevičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast. Barker, koji ima iskustvo u procjenjivanju velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao reper da bi došao do ove procjene.
Strateška i ekonomska privlačnost
Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD. Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorišćenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.
Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini preko 95 odsto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.
Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Evropska komisija identifikovala kao „kritične sirovine“ nalaze na Grenlandu, uključujući elemente retkih zemalja neophodnih za električna vozila i vetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše Live mint.
Nezavisne