Svjetska banka: Zemljama u razvoju sljedećih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25

Prema projekcijama iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke Global Economic Prospects (Globalni ekonomski izgledi), zemlje u razvoju, zaslužne za 60 posto globalnog rasta, prvu četvrtinu 21. stoljeća završit će s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine.

Iako će se globalna ekonomija stabilizirati u sljedeće dvije godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije dostizati nivoe dohotka naprednih ekonomija.

Očekuje se da će se globalna ekonomija 2025. i 2026. povećati za 2,7 posto, istom dinamikom kao i 2024, jer će se inflacija i kamatne stope postepeno smanjivati. Također se očekuje da će u sljedeće dvije godine rast zemalja u razvoju biti stabilan na oko četiri posto. Međutim, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije te ne bi bio dovoljan za poticanje napretka potrebnog za ublažavanje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva.

Ova analiza Svjetske banke prva je njena sistematska ocjena uspješnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Pokazala je da su u prvoj deceniji zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. Međutim, napredak se postepeno smanjivao nakon globalne finansijske krize 2008 – 2009. Posustala je i globalna ekonomska integracija: prilivi direktnih stranih investicija u zemlje u razvoju, izraženi kao udio BDP-a, otprilike su se prepolovili u odnosu na početak 2000-ih. Nova ograničenja svjetske trgovine u 2024. upeterostručila su se u odnosu na prosjek iz perioda 2010–2019. Stoga se cjelokupni ekonomski rast sa 5,9 posto 2000-ih smanjio na 5,1 posto 2010-ih i 3,5 posto 2020-ih. Izuzev Kine i Indije, prosječne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. za pola postotnog boda su niže od rasta u bogatim ekonomijama, čime se povećava jaz između bogatih i siromašnih.

„Zemljama u razvoju sljedećih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25. Izgubila se većina nekadašnjih pokretača njihova rasta. Njih su zamijenili ogromni izazovi: visoki nivoi duga, slab rast investicija i produktivnosti te sve veći troškovi klimatskih promjena. Sljedećih godina zemlje u razvoju trebat će usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnje reforme, kako bi ubrzale privatne investicije, produbile trgovinske odnose i promicale učinkovitije korištenje kapitala, talenta i energije“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju.

Zemlje u razvoju važnije su za globalnu ekonomiju danas nego što su bile početkom stoljeća. One su 2000. godine činile 25 posto a danas otprilike 45 posto globalnog BDP-a. Povećala se i njihova međusobna zavisnost: više od 40 posto njihove robe izvozi se u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000.

Zemlje u razvoju postale su i važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u periodu od 2019. do 2023. na njih se odnosilo 40 posto doznaka u svijetu, što je rast s 30 posto u prvoj deceniji ovog stoljeća.

Klix