Dokument ,,Analiza o prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi ‘Open Balkan’“, koji je izradilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP) na čijem je čelu ministarka i potpredsjednica Vlade Jovana Marović, skinut je sa dnevnog reda zajedničke Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem, na zahtjev ministra pravde Marka Kovača, uz obrazloženje da o tome prethodno treba da se izjasni uži kabinet premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Prema informacijama Pobjede, potpredsjednica Marović izrazila je izvjesno negodovanje zbog odgađanja rasprave, ali je na kraju i sama prihvatila da se konačan stav Vlade Crne Gore formuliše tek nakon što premijer Abazović i njegova uža ekipa daju mišljenje.
Očito da su Marović i njen tim iz MEP-a bili pod jakim političkim pritiskom da mišljenja iz analize ne budu dostupna javnosti.
Dokument, u koji je Pobjeda imala uvid, objašnjava i zašto analiza MEP-a nije baš sa oduševljenjem dočekana na sjednici dvije komisije Vlade.
,,NE DONOSITI ODLUKU“
Imajući u vidu da je ꞌOtvoreni Balkanꞌ još uvijek u eksperimentalnoj fazi, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku – ključni je zaključak dokumenta ,,Analiza o prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi ‘Open Balkan’“.
U analizi na 26 strana, koja je, kako se ističe, sačinjena ,,na osnovu priloga dostavljenih iz ministarstava, brojnih nacionalnih i međunarodnih izvještaja i deklaracija“, detaljno su iskazane rezerve, negativni efekti po ekonomiju i društveni sistem Crne Gore, kao i neki mogući benefiti, koji ipak ne mogu biti dovoljan razlog za prihvatanje iniijative „Otvoreni Balkan“.
Pripremu analize podržao je njemački GIZ, u ime Savezog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a kao konsultant je angažovan Mirko Đuković, doktorand na Centralno-evropskom univerzitetu u Beču.
U analizi se, između ostalog, ističe da za sada „Otvoreni Balkan“ funkcioniše kroz susrete na najvišem političkom nivou tri države, Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Dimitra Kovačevskog (Makedonija), prilikom kojih ,,lideri usaglašavaju dalje korake ka potpunom brisanju granica između tri države po uzoru na četiri slobode kretanja: ljudi, roba, usluga i kapitala“.
Međutim, kako je uočen ,,nedostatak pravnog okvira“, kao ,,institucionalni mehanizmi“, u analizi se zaključuje da postoji ,,određeni nivo netransparentnosti projekta“.
Iako ova formulacija zvuči benigno, ključni nalazi MEP ukazuju da inicijativa „Otvoreni Balkan“ ima mnogo strategijskih nedostataka.
Projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja, a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju; projekat nema metodologiju koja bi pomogla mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere – piše, između ostalog, u poglavlju ,,Ključni nalazi“.
Pobjeda
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.