Stejt department (SD) je u godišnjem izvještaju za Crnu Goru o investicionoj klimi ukazao da je investiciona klima generalno povoljna, ali istovremeno i upozorio investitore da bi trebalo da budu svjesni izazova kada je riječ o efikasnosti pravosuđa i regulatorne transparentnosti. Kao primjer tome pominju raskinutu koncesiju za eksploataciju u rudniku Brskovo kod Mojkovca.
Posvećenost Vlade EU integracijama i strukturnim reformama ima za cilj da riješi ova pitanja, ali zainteresovani investitori bi trebalo da angažuju lokalne stručnjake kao savjetnike kako bi bili u toku sa lokalnom dinamikom koja bi mogla uticati na njihova dugoročna ulaganja. Kao primjer da je oprez potreban je koncesija za rudarstvo koju je izdala prethodna vlada, a poništila sadašnja, što je dovelo do međunarodne tužbe – upozoravaju iz Stejt departmenta.
Raskidanje ugovora
Vlada je krajem jula usvojila informaciju Ministarstva energetike i rudarstva o arbitražnom postupku koji je protiv Crne Gore pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources (TR) jer je prošle godine raskinut ugovor o koncesiji za eksploataciju u rudniku Brskovo kod Mojkovca.
Podnošenjem zahtjeva za arbitražu je formalno pokrenut arbitražni postupak protiv Crne Gore u skladu sa Konvencijom o rješavanju investicionih sporova između država i državljana drugih država, ICSID pravilima i Sporazumom između Srbije i Crne Gore i Švajcarske konfederacije o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja – navodi se u Vladinoj informaciji.
Nova međunarodna arbitraža za Crnu Goru otvara rizik od plaćanja odštete od najmanje 300 miliona dolara koliko TR traži za naknadu štete i izgubljenu dobit. Ovaj postupak je, kako se navodi u Vladinom dokumentu, pokrenut pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. TR je imenovala arbitra, a Vlada Crne Gore je početkom avgusta raspisala javni poziv tražeći iskusne advokatske kancelarije koje bi državu mogle zastupati u ovoj arbitraži. Poziv je bio otvoren do početka septembra, ali još nije u javnosti objavljeno kojoj advokatskoj kancelariji je povjeren ovaj posao.
Korupcija je u Crnoj Gori raširena u sektoru javnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine uglavnom se odvija u netransparentnim uslovima uz česte optužbe za mito i kronizam – stoji u izvještaju Stejt departmenta
Ugovor sa TR raskinut je u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saopštio krajem maja prošle godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Kazao je da TR nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža izvjesna, ukazao je tada i advokat TR Luka Popović koji je kazao da Vlada mora biti svjesna rizika jednostranog raskida ugovora, pozivajući se ne Sporazum sa Švajcarskom o zaštiti investicija. Popović je tvrdio da TR nije prekršila ugovor, već da je ispunila obaveze u mjeri u kojoj je to bilo moguće, imajući u vidu da nijesu bili usvojeni planski dokumenti.
Prije odluke o raskidu ugovora, Mujović je oformio radno tijelo koje je nakon mjesec rada dalo preporuku da se TR ne produžava koncesija izdata 2010. godine. Ipak, prema riječima premijera Milojka Spajića, sa odlukom su sačekali dok se nijesu konsultovali sa međunarodnim advokatskim kancelarijama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
Ugovorom je TR data koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovništvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im više ne treba otrov i živa u centru grada. Popović je ocijenio da su ti argumenti preuranjeni, ukazujući da bi priča o uticaju na životnu sredinu došla tek kada se uradi konkretan rudarski projekat.
Najveća vlada u istoriji
Stejt department je u ovom izvještaju ukazao i da je Vlada trenutno najveća u istoriji sa ukupno 32 člana raspoređena i 24 resora, ocjenjujući da to može predstavljati dodatni izazov za investicije koje prevazilaze nadležnosti ministarstava i zahtijevaju saradnju svih političkih partija.
Crna Gora, kako dodaju, nudi stabilnu, liberalnu ekonomiju baziranu na euru sa punom mobilnošću kapitala, bez ograničenja za strani kapital. Ekonomija je u prošloj godini rasla 3,2 odsto, a Vlada je demonstrirala fiskalnu disciplinu smanjenjem javnog duga sa 105 posto BDP-a u 2020. Na 61,3 odsto u prošloj godini.
Crnogorska ekonomija je bazirana na turizmu, energetici i u manjoj mjeri na poljoprivredu, a turizam zvanično čini 25 odsto BDP-a, iako neke procjene sugerišu da prelazi trećinu BDP-a kada se uzme u obzir i siva ekonomija. Vlada je identifikovala strateške investicione mogućnosti u ovim sektorima i nastavlja da stavlja prioritet na razvoj infrastrukture, uključujući izgradnju dva nova auto-puta i više brzih puteva do 2030. godine – navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
Navode i da je gotovo 90 odsto državnih kompanija privatizovano od 1999. godine, te ukazuju da u kompanijama koje su i dalje u državnom vlasništvu politička pripadnost igra ulogu prilikom zapošljavanja.
Stejt department u izvještaju navodi i da je nekoliko američkih kompanija posebno isteklo korupciju za prepreku za direktna ulaganja u Crnu Goru.
Korupcija je u Crnoj Gori raširena u sektoru javnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine uglavnom se odvija u netransparentnim uslovima uz česte optužbe za mito i kronizam – stoji u izvještaju Stejt departmenta.
