Koliko još puta treba da poskupi telefon ili internet da bi se Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), čiji zaposleni imaju vrhunske plate i privilegije, ozbiljno zapitala šta se događa na crnogorskom telekomunikacionom tržištu?
Piše: Bojan OBRENIĆ
Crnogorski Telekom najavio je da će od 1. oktobra dio korisnika Magenta 1 paketa plaćati dva eura veću mjesečnu pretplatu. Uz to dolaze dodatni gigabajti, ali građanin ima pravo da pita: šta ako ne želi više gigabajta, već želi da nastavi da plaća cijenu koju je ugovorio?
Ni One nije nepoznata praksa povećavanja cijena i mijenjanja paketa. Zato ovo više nije pitanje jednog operatora ili jednog računa, nego pitanje cijelog tržišta i regulatora koji bi trebalo da ga nadzire.
A onda dolazimo do cifre koja bi morala da upali ozbiljan alarm.
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, nivo cijena komunikacija u Crnoj Gori iznosi čak 106 odsto prosjeka Evropske unije, dok je ukupni nivo cijena u našoj zemlji na svega 66 odsto prosjeka EU.
Poređenja radi, hrana i bezalkoholna pića su na 87 odsto evropskog prosjeka, odjeća na 95, obuća na 99, prevoz na 72, restorani i hoteli na 67, dok su komunikacije otišle na – 106 odsto.
Dakle, komunikacije su kod nas iznad evropskog prosjeka, iako je ukupni nivo cijena čak 40 procentnih poena niži. To je podatak koji regulator ne bi smio da ignoriše.
A pogledajmo i standard građana. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori tokom 2026. iznosila je 1.025 eura, a bruto 1.256 eura.
Sa druge strane, prema poslovnim podacima koje smo ranije naveli, Crnogorski Telekom je u 2025. ostvario 94,3 miliona eura prihoda i 7,7 miliona eura neto dobiti, dok je One imao 69,7 miliona prihoda i čak 12,4 miliona eura dobiti.
Dakle, ne govorimo o kompanijama koje se bore za opstanak.
Naravno da Telekom i One moraju ulagati u optiku, 5G, mrežu, opremu i bezbjednost. Ali kada kompanije posluju sa milionskim profitima, a komunikacije u Crnoj Gori dostignu 106 odsto prosjeka EU, potpuno je legitimno pitati: zašto građani ponovo treba da plaćaju više?
I još važnije – šta radi EKIP?
Niko ne traži da regulator (i Agencija za zaštitu konkurencije) kažnjava operatora samo zato što je neka cijena visoka. Za kaznu mora postojati zakonski osnov. Ali EKIP mora da kontroliše tržište, konkurenciju, prava korisnika i poštovanje propisa.
Ako je sve zakonito – neka EKIP izađe pred javnost i objasni zašto.
Ako postoje nepravilnosti – neka reaguje i sankcioniše ih u skladu sa zakonom.
Nije dovoljno da operator pošalje SMS, dostavi novi cjenovnik i da se posao regulatora tu završi.
Od institucije poput EKIP-a javnost ima pravo da traži konkretne rezultate. Ne treba paušalno tvrditi da tamo „niko ništa ne radi“. Mnogo je jače postaviti jednostavno pitanje:
EKIP, šta ste konkretno uradili da zaštitite korisnike i obezbijedite da konkurencija na tržištu radi u njihovu korist?
Telefon i internet danas nijesu luksuz. Oni su osnovna infrastruktura svakodnevnog života.
Zato Telekom i One treba da objasne zašto cijene rastu, a EKIP šta konkretno čini da tržište bude konkurentno i korisnici zaštićeni.
Jer kada su komunikacije u Crnoj Gori na 106 odsto prosjeka EU, dok je ukupni nivo cijena na 66 odsto, vrijeme je da se regulator probudi.
Građani nijesu bankomat Telekoma i One-a, a EKIP ne smije biti nijemi posmatrač njihovih računa. MTEL je druga priča, oni ulažu veliki novac u projekte društvene odgovornosti pa nijesu predmet ovoga teksta.
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.