Američki biznismen, porijeklom sa Kosova, Florin Krasnići tužio je Crnu Goru zbog obustavljanja gradnje dvije male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu, na sjeveru države.
Mini hidroelektrana na Kutskoj reci kod Andrijevice, u Crnoj GorMini hidroelektrana na Kutskoj reci kod Andrijevice, u Crnoj Gor (Foto: pixabay.com)
On traži više od 28 miliona eura, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zaštitnica interesa države Bojana Ćirović.
„Državu su tužila pravna lica (Krasnićijeve kompanije) zbog navodne štete od 1,2 miliona eura i izgubljene dobiti od 27 miliona u vezi sa ugovornim koncesionim odnosom izgradnje male hidroelektrane u Plavu“, rekla je Ćirović.
Ugovor za koncesije za izgradnju malih hidroelektrana sa Krasnićijevim kompanijama 2014. godine potpisala je Vlada tadašnjeg premijera, Mila Đukanovića. Koncesije su date na 30 godina.
Podaci kad je ugovor raskinut su kontradiktorni, Vlada navodi kraj 2020. a Krasnići kraj 2019.
RSE ni poslije sedam dana nije dobio odgovore na pitanja iz kancelarije advokatice Ane Đukanović, sestre Mila Đukanovića, koja zastupa Krasnićija u sporu sa državom.
Raskidu ugovora doprinijeli su i protesti mještana i nevladinog sektora u sjevernim opštinama koji su pružili snažan otpor ovom vladinom projektu.
Investitorima je Vlada uz koncesione ugovore obezbjeđivala i visoke državne subvencije, koje su do ljeta 2019. plaćali svi građani u okviru mjesečnih računa za struju, putem nadoknade za „podsticanje razvoja obnovljivih izvora energije“.
Zašto su raskinuti ugovori
Prema zvaničnoj dokumentaciji u koju je RSE imao uvid, Krasnićijeva kosovska kompanija „Triangle“ je ugovor o koncesijama za izgradnju dvije male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu dobila u junu 2014. godine.
Međutim, iz njegove kompanije za RSE tvrde da su ugovor dobili tri godine kasnije, u aprilu 2017.
Iz dokumenata Vlade se vidi da je Krasnićijeva Plava hidro power, sa sjedištem u Ulcinju, još 2014. podnijela Vladi zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju malih hidroelektrana.
Ta kompanija je, u naredne četiri godine, od nadležnih dobila jednu, od dvije potrebne, dozvole za gradnju, i to 18. oktobra 2018.
U međuvremenu, izgradnji hidroelektrana se usprotivilo lokalno stanovništvo i nevladin ekološki sektor. Oni su na protestima u Plavu i drugim gradovima sjeverne regije tvrdili da će „stavljanje rijeka u cijevi“ ugroziti životnu sredinu i „ostaviti ih bez vode za piće“.
Podržale su ih i međunarodne organizacija, a Balkanwatch, sa sjedištem u Pragu, u septembru 2019. objavila je da su „ljudi bliski Đukanoviću ili njegovoj Demokratskoj partiji socijalista imali koristi od izgradnje malih hidroelektrana“.
Vlada je popustila pod pritiskom protesta lokalnog stanovništva, te je na sjednici 17. oktobra 2019. odlučila da pokrene proces raskida ugovora.
„Imajući u vidu da je koncesionar imao problem sa lokalnim stanovništvom, Vlada je donijela zaključak da počne proces zaključenja sporazuma o raskidu“, piše u Vladinom saopštenju.
U slučaju Krasnićijeve kompanije, iz Vlade je navedeno i da nijesu ispoštovani ugovorni rokovi. U Crnoj Gori je u ovom trenutku u izgradnji između pet i deset malih hidroelektrana u privatnom vlasništvu
Šta tvrdi Krasnićijeva kompanija, a šta Vlada
S druge strane, iz Krasnićijeve kompanije za RSE tvrde da je država kriva za raskid. Navode da ih je 9. decembra 2019. Ministarstvo ekonomije dopisom obavijestilo da ih je Vlada zadužila da počnu postupak pregovora o raskidu Ugovora.
„Vlada je pokrenula postupak pregovora o raskidu Ugovora i izabrala sudski proces, bez alternative“, tvrde iz Krasnićijeve kompanije.
U zvaničnoj dokumentaciji Vlade se, pak, pominje decembar 2020. Kako navode, sam Krasnići je putem advokatske kancelarije obavijestio državu o raskidu Ugovora o koncesiji, 4. decembra 2020.
Tog dana je, inače, izabrana Vlada Zdravka Krivokapića, nakon što je do tada vladajuća Đukanovićeva Demokratska partija socijalista izgubila na izborima tri mjeseca ranije.
Proces raskida ugovora je dovršila Krivokapićeva Vlada, 30. decembra 2020, usvajanjem Informacije u kojoj se navodi da „koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju u visini i roku predviđenim ugovorom, zbog čega su se stekli su se uslovi za raskid ugovora.
Tada je Krasnići predao tužbu protiv Crne Gore.
Šta navode sudski spisi
Ni nakon višednevne telefonske prepiske, RSE nije uspio da dobije komentar od Florina Krasnićija. Iz njegove kompanije nijesu precizirali iznos koji Krasnići traži od Crne Gore.
„Naš odgovor je jasan, iznos će odrediti sudski vještak kojeg imenuje sud“, istakli su u odgovoru za RSE.
RTCG/RSE
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.