Spajić: Potvrđeno da smo bili oštećeni isključenjem iz predsjedničke trke 2023. godine

Danas je stigla prvostepena sudska odluka kojom je potvrđeno da smo bili oštećeni isključenjem iz predsjedničke izborne trke 2023. godine, poručio je premijer Milojko Spajić.

Spajić je na društvenoj mreži X istakao da poštuje odluke institucija i vjeruje da je važno da pravda, čak i kada kasni, bude zadovoljena.“Nastavljamo da gradimo Crnu Goru u kojoj će zakoni i institucije biti jednaki za sve”, zaključio je Spajić.

Spajić je 24. marta 2023. godine podnio tužbu protiv države Crne Gore, odnosno Državne izborne komisije (DIK), zbog, kako navodi, povrede biračkog prava i diskriminacije nakon što njegova kandidatura za predsjednika Crne Gore nije bila utvrđena.DIK je na sjednici održanoj 18. februara 2023. godine donio rješenje kojim nije utvrdio Spajićevu kandidaturu za predsjedničke izbore.Komisiji je prethodno iz Srbije dostavljena dokumentacija prema kojoj je Spajić 15. februara odjavio prebivalište u toj državi, dok je dan ranije podnio zahtjev za otpust iz državljanstva Srbije.U tužbi se navodi da je DIK u obrazloženju rješenja konstatovao da Spajić formalno ispunjava sve uslove za predsjedničku kandidaturu, ali da iz dokaza dostavljenih od Republičke izborne komisije Srbije proizlazi da je dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Srbiji, te da je u tom trenutku i dalje bio državljanin druge države.Spajić smatra da je takvim postupanjem DIK povrijedio njegovo pasivno biračko pravo, ali i postupio diskriminatorno u odnosu na ostale predsjedničke kandidate.“Kako je Spajić ispunjavao sve Ustavom i zakonom predviđene uslove da bude kandidat za predsjednika Crne Gore, jasno je da mu je DIK povrijedio biračko (pasivno) pravo”, navodi se u tužbi koju su podnijeli advokati Ilija Jokić i Danilo Ćulafić.Advokati ističu da je Zakonom o izboru predsjednika Crne Gore propisano da DIK utvrđuje kandidature predsjedničkih kandidata, ali da nije imao ovlašćenje da odlučuje o priznavanju ili uskraćivanju biračkog prava.“DIK nije imao pravo da odlučuje da li nekom određeno pravo priznaje ili ne, već samo da utvrdi da li određeni kandidat ima pasivno biračko pravo, i to isključivo na osnovu dokaza koje zakon propisuje da se dostavljaju uz kandidaturu”, navodi se u tužbi.

Dodaje se da svako drugačije postupanje predstavlja prekoračenje zakonom propisanih ovlašćenja, posebno imajući u vidu pretpostavku istinitosti javnih isprava dostavljenih uz prijedlog kandidature.Nakon što Spajićeva kandidatura nije potvrđena, Pokret Evropa sad (PES) za predsjedničke izbore kandidovao je Jakova Milatovića, koji je u drugom krugu izbora pobijedio tadašnjeg predsjednika Crne Gore i kandidata DPS-a Mila Đukanovića.