SPAJIĆ: Javni dug neće porasti jedan euro zbog programa Evropa sad 2

Pitanje Miluna Zogovića za premijera Milojka Spajića:

Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, koji je krajnji rok za implementaciju svih mjera iz programa i da li su neosnovane medijske najave da je ukidanje penzijskih doprinosa i reforma Fonda penzijsko invalidskog osiguranja neophodan preduslov za punu implementaciju programa „Evropa sad 2“?

ODGOVOR

Poštovani poslaniče Zogoviću,

Veoma sam ponosan što sam u svom, do sada kratkom političkom djelovanju, uspio da afirmišem ekonomske teme i programe unapređenja standarda zaposlenih, na osnovu kojih će se takmičiti političke partije da bi zadobile povjerenje građana. Zato mi uvijek pričinjava zadovoljstvo da govorim o temama važnim za svakodnevni život građana a ne o temama koje treba da ostavimo u prošlosti.

U vezi sa Vašim pitanjem, da li sam zadovoljan dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, ukazaću na neke činjenice.

44. Vlada, u Skupštini Crne Gore, izglasana je 31. oktobra 2023. godine. Samo dva mjeseca od konstituisanja ove Vlade, Skupština je usvojila Zakon o budžetu Crne Gore i Izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je minimalna penzija povećana na 450€ ili 52%.

Juče smo predstavili Fiskalnu strategiju za period 2024-2027. godine koja sadrži program „Evropa sad 2“ i podrazumijeva:

• povećanje minimalne zarade na prosječno 700€;
• povećanje prosječne zarade na 1000€;
• povećanje penzija iznad minimalne penzije za 7-8%

Povećanje standarda zaposlenih i penzionera apsoluto je fiskalno održivo kao što je bio slučaj i sa „Evropom sad 1“ a čemu svjedočimo tri godine nakon implementacije ovog programa kroz značajno veće prihode budžeta i rekordan ekonomski rast, kojim su se hvalili upravo oni koji su taj program i kritikovali.

Sva politička spinovanja koja smo imali prilike da slušamo od prvog dana rada ove Vlade, pala su u vodu. Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane. Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane. Takođe, podstičemo mlade da ostaju u Crnoj Gori, a ne da svjedočimo odlivu visoko kvalifikovane radne snage, što je bio veliki izazov za sve zemlje ulaskom u Evropsku uniju i liberalizacijom tržišta rada.

Dakle, da podsjetim, ova Vlada i ova skupštinska većina za nepunih devet mjeseci svog djelovanja postigla je rezultate koje su naši građani godinama čekali:

• deblokirali smo proces evropskih integracija dobijanjem IBAR-a, čime je Crna Gora nakon decenija dobila potvrdu da u oblasti vladavine prava zadovoljava uslove za nastavak aktivnosti na zatvaranju poglavlja;
• povećali smo minimalnu penziju na 450€ dok će ostali penzioneri od 2025. godine dobiti povećanje od 7-8%;
• minimalna zarada biće prosječno 700€ dok će prosječna zarada biti 1000€.

Sve manipulacije naše političke konkurencije pokazale su se kao potpuni promašaj:

• nema povećanja standardne stope PDV-a;
• nema prodaje državne imovine;
• nema zaduživanja za finansiranje ovih mjera;
• nema ukidanja Fonda penzijko-invalidskog osiguranja, nema drugog stuba penzionog sistema. Sve penzije biće obračunavane kao i do sada i isplaćivane isključivo preko Fonda PIO;
• javni dug neće rasti 1€ zbog ovog programa već isključivo zbog potrebe otplate starih dugova i izgradnju infrastrukture.

Uvaženi poslaniče Zogović,

pitali ste me da li sam zadovoljan dinamikom implementacije reformi i moj odgovor je da nikada ne gledam u prošlost već isključivo u budućnost. Crna Gora je predugo čekala da njeni građani osjete ekonomski boljitak, i da on bude inkluzivan za sve a ne samo za povlašćene kako je bilo u prethodnim sistemima. Da smo kao zemlja mudrije upravljali našim resursima i spriječili decenijsku korupciju i „sivu ekonomiju“ o ovim zaradama i penzijama govorili bi prije 15 godina. Jer Crna Gora sa svim potencijalima koje ima može biti najuspješnija priča ne samo regiona već i mnogo šire.

Zato i pored svih rezultata, u narednom periodu neophodno je da kao društvo uložimo sve svoje napore i intenziviramo reforme kako bi Crna Gora 2028. godine postala 28. članica Evropske unije.